Otkud srpski kalašnjikovi u Gruziji?

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je, prenosi "Danas", da se i Srbija nalazi na spisku zemalja koje su uoči rata u Južnoj Osetiji vojno pomagale Gruziji. Na tom spisku navodnih pomagača Gruzije uoči rata u Južnoj Osetiji, koji je objavio engleski Bi-Bi-Si, pored Srbije, nalaze se još Amerika, Velika Britanija, Francuska, Grčka, Turska, Izrael, Litvanija, Letonija, Estonija, Ukrajina, BiH i još neke zemlje.

Kad je Srbija u pitanju, u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije navodi se da su kalašnjikovi proizvedeni u kragujevačkoj Zastavi korišćeni u napadu na Južnu Osetiju i ruske vojnike. Bi-Bi-Si s tim u vezi prenosi i izjavu bivšeg šefa srpske diplomatije Vuka Draškovića koji je rekao da su ga "ruske diplomate upozoravale da su Gruzini njihove (ruske) helikoptere obarali tzv. strijelama proizvedenim u Srbiji".

"Tvrdio sam da je štetno prodavati oružje zemlji koja je u sukobu s Rusijom, našim najvećim saveznikom", kazao je Drašković Bi-Bi-Siju i podsjetio da je Vlada Srbije (u kojoj je on bio šef diplomatije) prvo zabranila, a zatim odobrila taj izvoz, zbog višednevnog štrajka oružara iz kragujevačke Zastave.

Doskorašnji sindikalni lider Zastavinih oružara Jugoslav Ristić, koji je sada predsjednik Jedinstvenog sindikata Odbrambene industrije Srbije, za "Danas" je kazao da domaće vojne fabrike nisu izvozile oružje u Gruziju, jer za to nisu imale dozvolu države Srbije.

"Iznenađuje da je Vuk Drašković, koji je bio šef diplomatije u Vladi koja je zabranila izvoz srpskog oružja, prije svega u Gruziju, a djelimično i u Jermeniju, već zaboravio kakve je odluke ta vlada u vezi s tim donosila. Otuda je njegova izjava Bi-Bi-Siju i konfuzna i kontradiktorna, a samim time i lišena svakog osnova", tvrdi Ristić.

U Zastavi Oružju su bili zatečeni saopštenjem ruskog Ministarstva odbrane, ali i uveliko iznenađeni izjavom Vuka Draškovića, za koju tvrde da je "lišena svakog osnova".

Direktor Zastave oružja Rade Gromović ističe za "Danas" da kragujevačka fabrika decenijama unazad nije izvozila pešadijsko naoružanje u Gruziju što, kako navodi, može da se utvrdi u Ministarstvu odbrane Srbije koje je ranije izdavalo dozvole, a sada daje saglasnost na izvoz domaćeg oružja.

"Ne znam otkuda naši kalašnjikovi u Gruziji. Možda su ih Gruzinima prodali Hrvatska i Bosna i Hercegovina, čije su teritorijalne odbrane, u vrijeme bivše SFRJ, posjedovale tu vrstu oružja. Zastava oružje i država Srbija ne mogu, međutim, da komanduju bivšim jugoslovenskim republikama, koje su već odavno samostalne države, šta će da rade sa svojim vojnim viškovima", kaže Gromović.

Izjava Vuka Draškovića se odnosi na period skraja 2006. kad su tri domaće vojne fabrike: Zastava oružje, Sloboda iz Čačka i Krušik iz Valjeva tražile od nadležnih državnih organa i Vlade Srbije dozvole za izvoz naoružanja i vojne opreme u pojedine evroazijske zemlje.

Kragujevačka fabrika tada, međutim, nije tražila dozvolu za izvoz pješadijskog naoružanja u Gruziju, već u Jermeniju, sa čijim Ministarstvom odbrane je prethodno potpisala dva poslovna ugovora.

Sloboda iz Čačka i Krušik iz Valjeva (proizvođači granata, minsko-eksplozivnih sredstava, raketa...), s druge strane, jesu tražili dozvole za izvoz naoružanja u Gruziju i Vlada im je, krajem 2006. najprije, po osnovu ranije dobijenih saglasnosti nadležnih državnih organa, izdala tražene dozvole, ali je ubrzo potom, zbog stava Rusije prema rješavanju statusa Kosova, preinačila svoju odluku, odnosno zabranila isporuku proizvoda valjevske i čačanske firme gruzijskim snagama bezbjednosti.

Država je tim fabrikama kasnije nadoknadila pretrpljenu materijalnu štetu. Bolji poznavaoci ove problematike ne smiju, međutim, da tvrde da Krušik i Sloboda u ranijem periodu, prije 2006, nisu isporučivale svoje proizvode u Gruziju, ali to, opet, nema gotovo nikakve veze sa slučajem o kojem govori Vuk Drašković.

Zastavi oružju krajem te 2006, Vlada nije izdala izvozne dozvole za isporuke dva kontingenta pešadijskog naoružanja u Jermeniju, niti je pristala da država i kragujevačkim oružarima nadoknadi materijalnu štetu, kao što je to učinila u slučaju Krušika i Slobode.

Nakon više neuspješnih pokušaja da u pregovorima s Vladom izdejstvuju ili izvozne dozvole, ili nadoknadu materijalne štete, ovdašnji oružari su pred kraj decembra 2006. ponovo izašli na ulice i tom prilikom zauzeli dio zgrade kragujevačke gradske uprave, koji su držali u blokadi sve dok u Kragujevac nije došao predsjednik Srbije Boris Tadić.

Nedugo poslije te Tadićeve posjete, iz Moskve je stigao zvaničan stav da Rusija nema ništa protiv isporuka srpskog pješadijskog naoružanja Jermeniji. Vlada Srbije je zatim Zastavi Oružju izdala dozvolu za izvoz jednog kontingenta oružja u Jermeniju.

Dozvolu za isporuku drugog kontingenta pješadijskog naoružanja jermenskom Ministarstvu odbrane, kragujevačka fabrika još nije, a, po svemu sudeći, nikada je neće ni dobiti, ocjenjuje list.

Niko od predstavnika Srbije nije komentarisao navode ruskog ministarstva.


BiH (ne) izvozi oružje u Gruziju

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Haris Silajdžić tvrdi da BiH nije odobrila nikakav transfer oružja u Gruziju, kako je navedeno u saopštenju iz Ministarstva odbrane Rusije.
"Koliko ja znam, Predsjedništvo nije odobrilo nikakav transfer viška naoružanja u Gruziju", tvrdi Silajdžić.

Zamjenik ministra odbrane BiH Igor Crnadak potvrdio je da je čuo "neke nezvanične priče " o ovom pitanju, navodeći da je riječ o dezinformacijama.

"Od kada sam ja u Ministarstvu odbrane, o tom pitanju nije bilo nikakve aktivnosti. Pitanje viška naoružanja u Oružanim snagama BiH tek će biti rješavano u narednom periodu, i to isključivo uz konačnu odluku Predsjedništva", izjavio je Crnadak.

Iz Vlade Republike Srpske su saopštili da je jasno da su takve isporuke nelegalne, ukoliko postoje dokazi za iste.

"Vlada RS je bila upoznata sa inicijativama za prodaju naoružanja i vojne opreme iz BiH Gruziji i bila je protiv njih. Te inicijative nisu dobile neophodnu podršku nadležnih institucija BiH i nisu bile realizovane", navodi se u saopštenju iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

(MONDO)