Vojno-bezbjednosna agencija Srbije pregovara sa haškim bjeguncem Ratkom Mladićem o njegovoj predaji...
Vojno-bezbjednosna agencija Srbije pregovara sa haškim bjeguncem Ratkom Mladićem o njegovoj predaji, piše "Glas Srpske" u izdanju za srijedu.
Izvor "Glasa Srpske" tvrdi da je ulog veliki - "nagrada koju traži Mladić za izručenje, kao i sankcije u slučaju da odbije da se preda". "Vlasti insistiraju na tome da Mladić ode u Hag bez problema. Srbija je odlučna u tome da završi 'hašku priču'", ističe izvor "Glasa Srpske".
Poslije hapšenja Radovana Karayića, Mladić se nalazi na vrhu liste najtraženijih optuženika Međunarodnog krivičnog suda bivše Jugoslavije i u bjekstvu od 2000. godine.
Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju sa Hagom, otkrio je novinarima da se Mladić do 1. juna 2002. godine skrivao u vojnim objektima, a poslije toga, pa sve do decembra 2005. godine, u mnogobrojnim beogradskim stanovima.
"To smo, nažalost, tek kasnije saznali", rekao je Ljajić u razgovoru za njemačke medije, a prenose "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, o skloništima u vojnim objektima znali su mnogi, ali su iz uvjerenja ili zbog prijetnji o tome ćutali. Mladićev boravak u stanovima, kako tvrdi, bio je poznat veoma malom broju ljudi.
Ljajić je, kada je riječ o psihološkom portretu Mladića i tvrdnji da se nikada neće predati, rekao kako je to vjerovatno tako te ukazao na činjenicu da Mladića do 2000. godine niko ozbiljno nije tražio.
Ipak, on je naglasio da će, uprkos svim prijetnjama, potraga za Mladićem biti nastavljena.
"U našem je interesu da se taj problem riješi što prije. Hapšenje Karadžića pokazalo je da svako skrivanje i maskiranje ima svoj rok trajanja. Bilo bi bolje za Srbiju i za Mladićevu porodicu da se on konačno dobrovoljno preda", rekao je Ljajić.
Protiv njega je podignuta optužnica zajedno sa Karayićem u julu 1995. godine, a Haški tribunal je potvrdio drugu optužnicu u novembru iste godine. Sud je u novembru 2002. objavio izmijenjenu optužnicu kojom je obuhvaćen period između 12. maja 1992. i 22. decembra 1996. godine.
Optužnica tereti Mladića, na osnovu njegove individualne i nadređene krivične odgovornosti, po 13 tačaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja zbog progona, ubistava, deportacije i nehumanog postupanja, terorisanja i uzimanja talaca, u kojima je on navodno učestvovao.
Osim toga, on se suočava sa dvije tačke koje ga terete za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine. U optužnici se takođe navodi da su od maja 1992. godine snage pod Mladićevom komandom gađale iz snajpera i granatirale grad Sarajevo.
Po okončanju sukoba u BiH Mladić se vratio u Beograd i, kako su navodili neki mediji, često se pojavljivao na fudbalskim utakmicama, u restoranima i na crnogorskim plažama. U oktobru 2000. godine, Mladić je navodno napustio Beograd kako bi izbjegao moguće hapšenje i izručenje Haškom tribunalu.
Diplomatski izvori ukazivali su da je ljeta 2004. Mladiću pruženo utočište u vojnom kompleksu u blizini Han Pijeska u BiH i da je živio u Srbiji početkom juna te godine.
(MONDO)