Nikoli Šainoviću u Hagu je izrečena konačna presuda od 18 godina zatvora, Nebojši Pavkoviću 22, Vladimiru Lazareviću 14, a Sretenu Lukiću 20 godina.
Time je potrvđena kazna Nebojši Pavkoviću, dok su svima ostalima prvostepene kazne smanjene.
Oni su optuženi za zločine počinjene nad kosovskim Albancima 1999. godine.
Šainović je u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade SRJ, Pavković komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, Lukić načelnik štaba MUP-a na Kosovu, a Lazarević načelnik štaba Prištinskog korpusa.
Šainović i Lukić, prema pravosnažnoj presudi, kojom su djelimično usvojene njihove žalbe, nisu odgovorni za neke od najmasovnijih ubistava Albanaca na Kosovu - u Suvoj Reci i selima Mala Kruša i Meja - za koja su u prvostepenom postupku bili osuđeni. Oslobođeni su, takođe, i krivice za prisilno premještanje na nekim lokacijama na Kosovu.
To je, po procjeni žalbenog vijeća, koju je prenio predsjedavajući sudija Liju Daćun, opravdalo smanjenje njihovih kazni.
Bez obzira na to, Šainović, Lukić i Pavković proglašeni su, kao i prvostepenom presudom, krivim po svih pet tačaka optužnice - za prisilno premještanje, deportacije, ubistva, i progon albanskog stanovništva sa Kosova. Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti, i kršenje zakona i običaja rata.
Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je nalaz iz prvostepene presude da su Šainović, Pavković i Lukić ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja "najmanje 700.000" albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999. čiji je cilj bila "promjena etničke ravnoteže radi zadrzavanja srpske kontrole" nad pokrajinom.
Pravosnažnom presudom potvrđeno je i da je general Lazarević, kao komandant Prištinskog korpusa VJ, pomagao i podržavao nasilno premještanje i deportacije albanskog stanovništva. General Lazarević oslobođen je optužbe za premještanje albanskog stanovništva iz opštine Kačanik.
Žalbeno vijeće odbilo je Lazarevićevu žalbu da je pogrešno osuđen za pomaganje i podržavanje prisilnog premještanja i deportacija zato što nije utvrđeno da je, pri pružanju pomoći, postojala "direktna usmjerenost" na zločine.
Standard "direktne usmjerenosti" drugo žalbeno vijeće Tribunala primijenilo je pri oslobađanju bivšeg načelnika Generalštaba VJ Momčila Perišića krivice za pomaganje i podržavanje zločina Vojske Republike Srpske tokom rata u BiH.
Sudija Daćun označio je takav pristup svojih kolega u slučaju Perišić kao "pogrešan", naglasivši da za osuđujuću presudu za pomaganje i podržavanje nije neophodno da optuženi bude "direktno usmjeren" na činjenje zločina.
Šainović, Pavković i Lukić su 26. februara 2009. prvostepenom presudom osuđeni na po 22 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti, i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Oni su proglašeni krivim po svih pet tačaka optužnice - za prisilno premještanje, deportacije, ubistva i progon albanskog stanovništva sa Kosova.
General Lazarević i bivši načelnik Generalštaba VJ Dragoljub Ojdanić osuđeni su na po 15 godina zatvora, jer su proglašeni krivim po jednom broju optužbi za pomaganje i podržavanje deportacije i prisilno premještanje albanskog stanovništva sa Kosova.
Optužnicom je bio obuhvaćen i bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović, koji je oslobođen krivice po svim tačkama optužnice. Odbrana osuđenih i tužilaštvo su se žalili na presude, dok je general Ojdanić povukao svoju žalbu, a od žalbe je u njegovom slučaju odustalo i tužilaštvo.
General Ojdanić, odlukom predsjednika Tribunala Teodora Merona, u avgustu prošle godine pušten je na slobodu, jer je u pritvoru proveo dvije trećine izrečene kazne.
Tužilaštvo je u žalbama na prvostepenu presudu tražilo da se kazne pooštre, dok su odbrane tražile oslobađanje od optužbi, ili ublažavanje kazni.
Odbrana optuženih je u žalbi tvrdila da djelovanje optuženih tokom sukoba na Kosovu 1999. godine nije bilo "konkretno usmjereno" na činjenje zločina, i zatražila oslobađajuću presudu.
Šainović je u pritvoru Tribunala od proljeća 2002. kada se dobrovoljno predao. Generali Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno su se predali sudu 2005.
Po pravilima Tribunala, oni će moći da zatraže prevremeno oslobađanje kada budu odslužili dvije trećine kazne.
(MONDO, foto: screenshot/ICTY)