Britanski publicista i vrsni poznavalac balkanske politike Miša Gleni, međutim, skeptičan je u vezi sa postojanjem sporazume
Pitanje sporazuma nekadašnjeg američkog izaslanika Ričarda Holbruka i Radovana Karadžića, koje je obilježilo prvo pojavljivanje bivšeg predsjednika Republike Srpske pred Haškim tribunalom, izazvalo je veliku pažnju svjetskih medija i analitičara.
Karadžićeve tvrdnje da je postojao sporazum sa SAD prema kome je on trebalo da se povuče iz političkog i javnog života i da "ne ometa" sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a da ga, za uzvrat, ne goni Haški tribunal, sam Hobruk energično je demantovao.
"To je potpuna laž koju je Karadžić godinama širio preko svojih sljedbenika", rekao je američki diplomata američkoj tv mreži Si-En-En.
"Mi nikada nismo postigli sporazum sa njim. Trebalo je da ga uhapsimo prije 10 godina", dodao je ambasador Holbruk, koji je još za "Vašington post" rekao da bi takav sporazum bio "nemoralan, nelegalan i sraman".
Prema riječima američkog diplomate, "nikada nije postojala nagodba kojom bi se Karadžiću garantovao imunitet od hapšenja" i to je "stara i potpuno neistinita priča koju je Karadžić smislio pošto je nestao iz javnog života i kojom pokušava da se opere".
"NATO jednostavno nije uspio da ga zarobi. To je bio propust NATO, a ne dogovor", tvrdi Holbruk, koji smatra da su priče o sporazumu Karadžićevo sredstvo odbrane.
Holbruk je potvrdio da je 1996. boravio u Beogradu "da bi sa Miloševićem i dvojicom Karadžićevih saradnika pregovarao o sporazumu na osnovu kojeg se Karadžić smjesta povlači sa položaja predsjednika srpskog dijela Bosne i sa mjesta šefa političke stranke...".
Karadžić je, prema Holbrukovim riječima, "sporazum nevoljno potpisao, a da nikada nije prisustvovao tim pregovorima".
Međutim, bivši portparol nekadašnjeg glavnog haškog tužioca Karle del Ponte, Florans Artman, kaže da nije iznenađena tvrdnjama Karadžića.
"Znali smo da je Holbruk, pokušavajući da u Bosni obezbijedi sprovođenje u djelo Dejtonskog mirovnog sporazuma, odstranio Karadžića, od koga je zatraženo da se povuče iz političkog i javnog života".
Ona je za Bi-Bi-Si navela da je optužnica protiv Karadžića podignuta 1995. godine, ali da je on mjesecima poslije toga davao intervjuje i izjave i nadao se da će učestvovati na planiranim izborima.
"Holbruk je jula 1996. otišao kod Miloševića kako bi se sa njim dogovorio o povlačenju Karadžića iz Bosne...Karadžić nije konkretno rekao kakve su mu garancije date i na šta su se to Sjedinjene Države obavezale. NJegova porodica je, međutim, nedvosmisleno tvrdila da mu je garantovano da neće biti izveden pred lice pravde", navela je Artman.
Britanski publicista i vrsni poznavalac balkanske politike Miša Gleni, međutim, skeptičan je u vezi sa postojanjem sporazume i kaže da, koliko je njemu poznato, "nema ni jednog dokumenta koji bi mogao da posluži kao dokaz".
"Nisam uvjeren ni da bi oni (SAD) razgovarali sa Karadžićem. Prije bi takve razgovore vodili sa Miloševićem ili sa još par drugih ličnosti koje su takođe u Hagu, na primjer sa Miloševićevim bivšim šefom tajne policije Jovicom Stanišićem", rekao je Gleni za Bi-Bi-Si.
"Moguće je da je nekim licima ponuđen imunitet, mogućnost blažeg tretmana od strane Haškog suda. No, to je vrsta ponude koja bi se tu i tamo možda i mogla čuti u sveukupnoj halabuci diplomatskih pregovora vođenih u to vrijeme", kazao je britanski publicista.
"Ako Milošević nije mogao da otkrije detalje navodnih tajnih sporazuma, sumnjam da će to moći da uradi Karadžić", smatra Gleni.
Jedan od onih koji vjeruje da Zapad u vrijeme rata u Bosni nije baš imao čistu savjest je i britanski novinar Ed Vulijami, koji je u to vrijeme sa ratišta izvještavao za londonski Gardijan.
"Tokom tri godine kada je Karadžić vršio zločine, ljudi koji ga sada nazivaju ratnim zločincem i koji su za njim tragali 13 godina, rukovali su se sa njim, sa njim pravili mirovne planove i crtali mape i maltene mu davali odriješene ruke da radi šta hoće... I onda je odjednom postao ratni zločinac i najtraženiji čovjek u Evropi", naveo je on.
"Koliko su Zapad i zapadne diplomate u tome daleko išle, ne znam. Ali je komično da je Sadam Husein pronađen za par mjeseci, a da se neko tako svojeglav kao Karadžić uspješeno krio cijelih 13 godina", rekao je britanski novinar.
"Njujork tajms" prenosi da je Holbruk u jednom intervjuu izjavio da je u julu 1996. u Beogradu 10 sati pregovarao sa Karadžićem o sporazumu koji je ovog haškog optuženika primorao da se povuče sa položaja lidera bosanskih Srba, pri čemu je pritisak u istom cilju na njega vršio i Milošević.
"On (Karadžić) nije dobio ništa zauzvrat", naglasio je Holbruk, a prenosi američki list.
Na Karadžićeve tvrdnje reagovao je i američki Stejt department, a portparol Šon Mekormak rekao je da je Holbruk u prošlosti demantovao tvrdnje o dogovoru sa nekadašnjim političkim liderom Srba u Bosni i Hercegovini Radovanom Karadžićem tokom devedesetih.
(Tanjug)