Radovan Karadžić u četvrtak u 16 časova biće prvi put izveden pred sudiju Haškog tribunala, a zastupaće sam sebe.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid nad nesrbima u BiH, u četvrtak u 16 časova biće prvi put izveden pred sudiju Haškog tribunala, a zastupaće sam sebe.
Karadžiću će tada biti omogućeno da se izjasni o krivici po 11 tačaka optužnice, a javnosti da ga po prvi put vidi bez maske nadrilekara Dragana Dabića.
U saopštenju suda u Hagu se navodi da je Karadžić u srijedu, pošto je iz Beograda prebačen u pritvor Haškog tribunala, rekao zamjeniku sudskog sekretara Džonu Hokingu da je izabrao da zastupa sam sebe: "Tokom susreta u pritvoru, 30. jula, Radovan Karadžić je informisao zamjenika sekretara, a zatim potvrdio i u pisanom obliku, da je izabrao da zastupa sam sebe tokom prvog pojavljivanja pred sudskim vijećem...i da ne želi da ga zastupa dežurni branilac."
Karadžić će u 16 sati bit prvi put izveden pred sudiju Alfonsa Orija iz Holandije. O ogromnom interesovanju svjetske javnosti za ovaj događaj svjedoči dvadesetak vozila sa satelitskom opremom za direktan prenos ispred zgrade Tribunala. Akreditaciju da pojavljivanje Karadžića prate sa galerije sudnice broj jedan dobilo je 40 novinara, dok će ostali taj događaj posmatrati iz hola suda preko velikih ekrana ili iz pres-centra, otvorenog u kongresnom centru naspram Tribunala.
O Karadžićevoj najavljenoj namjeri da se tokom suđenja brani sam - koju će morati da ozvaniči zahtjevom sudu - u kasnijoj proceduri odlučiće pretprocesno sudsko vijeće. Tužilaštvo je već najavilo da će se protiviti da Karadžiću bude dozvoljeno da se brani sam.
Karadžić se, po principu individualne i komandne odgovornosti, tereti za genocid i saučesništvo u genocidu u Srebrenici i drugim opštinama u BiH, istrebljenje, ubistva, hotimično lišavanje života, progon, deportaciju, nehumana djela, protivpravno terorisanje civila i uzimanje talaca tokom sukoba u BiH 1992-95.
Prema pravilima Tribunala, Karadžić ima pravo da izjašnjavanje o krivici odloži za 30 dana. On, takođe, uživa pravo da se ne izjasni o krivici ni u ponovljenom pojavljivanju pred Tribunalom, ali će tada sudija u njegovo ime u spis uvesti da se on izjasnio da nije kriv.
Karadžić je u srijedu ujutro smješten u pritvor Haškog tribunala u Sheveningenu, a vlasti Srbije uhapsile su ga prošle nedelje.
Sudija Alfons Ori, poslednje suđenje - Haradinaj
Predsjedavajući vijeća u Haškom tribunalu koje će suditi Karadžiću, holandski sudija Alfons Ori (61), vodio je više procesa optuženima sa prostora bivše Jugoslavije.
U poslednjem takvom procesu tročlano sudsko vijeće kome je predsjedavao Ori oslobodilo je 3. aprila optužbe Ramuša Haradinaja, bivšeg premijera privremenih institucija samouprave i jednog od komandanata tzv. Oslobodilačke vojske Kosova.
Ori, koji je 2002. postavljen za sudiju Međunarodnog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, pojavio se na suđenju još 1997, u prvom procesu pred Haškim tribunalom, protiv Duška Tadića, Srbina iz Bosne i Hercegovine. Ori je bio član tima sudskih savjetnika Tadića u procesu u kome je poslije 78 dana suđenja, optuženi 7. maja 1997. osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Tadić je nedavno poslije dvije trećine kazne pušten na slobodu.
Ori je bio predsjedavajući u slučaju Momčila Krajišnika, u kome je bivši predsjednik Skupštine RS optužen za zločine, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini. Jedan od najbližih Karadžićevih saradnika proglašen je 27. septembra 2006. godine krivim za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i zločine protiv čovječnosti i osuđen na 27 godina zatvora. Međutim, sud je Krajišnika oslobodio optužbe za genocid.
Ori je predsjedavao i suđenjima Ranku Ćesiću, članu teritorijalne odbrane u Brčkom koji je osuđen na 18, te Darku Mrđi, komandantu policijske stanice u Prijedoru kome je izrečena kazna od 17 godina zatvora.
Bio je i član sudskog vijeća na suđenju generalima Hrvatske vojske Rahimu Ademiju i Mirku Norcu koji su bili optuženi za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjena protiv srpskih civila i vojnika tokom operacije "Medački džep" u septembru 1993. Ovaj slučaj je 14. septembra 2005. prepušten hrvatskom pravosuđu i nedavno je poslije suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu Ademi nepravosnažnom presudom oslobođen dok je Norac osuđen na sedam godina. Norac je već ranije pred Županijskim sudom u Rijeci osuđen 12. godina zatvora zbog likvidacije Srba u Gospiću tokom rata u Hrvatskoj početkom 1990-ih.
Orije je bio i član sudskog vijeća na suđenju generalu Vojske RS Stanislavu Galiću koji je zbog uloge u opsadi Sarajeva osuđen na 20 godina zatvora, a tu je kaznu Žalbeno vijeće preinačilo na doživotni zatvor.
(agencije/MONDO)