Advokat Radovana Karadžića Svetozar Vujačić izjavio je da sudu neće pružiti nikakvu potvrdu o tome da li je uložio žalbu, dodajući da po zakonu nije u obavezi da to učini.
Ne želeći ni danas da saopšti detalje vezane za žalbu na rješenje o ispunjenosti uslova za Karadžićevo izručenje Haškom sudu, on nije isključio mogućost da je ona podnijeta "negdje iz daleka".
"Podsjećam vas da je Karadžić državljanin Republike Srpske, pa je najprirodnije da žalbu uputi iz države čiji je državljanin, sa Pala", rekao je Vujačić novinarima ispred specijalnog suda.
Napominjući da zakon ne propisuje u kom roku sud treba da sačeka prispeće žalbe, Karadžićev advokat je kazao da žalba može da putuje i pet dana, koliko je, prema njegovom mišljenju, sud u obavezi da je čeka.
Komentarišući različite navode o datumu Karadžićevog hapšenja, Vujačić je rekao: "Ne bih isključio mogućnost da moja žalba dobije bradu i brkove pa da malo teže do nje dođu".
Vujačić je kazao da bivši lider bosanskih Srba nema nikakvih primjedbi na sud, ali da je ogorčen činjenicom da je kidnapovan i da je tri dana držan na nepoznatom mjestu.
"Čim su ga držali tri dana njima se nije žurilo. Oni su hteli da bude što duže, pa im ja izlazim u susret", kazao je Vujačić.
U posjetu Karadžiću, pored advokata, danas su došli brat Luka i sinovac Dragan, a ispred specijalnog suda su i dalje mnogobrojni novinari.
Portparol Veća Okružnog suda u Beogradu za ratne zločine Ivana Ramić nije danas, oko 10 časova, mogla da pruži nikakvu informaciju o tome da li je u taj sud stigla žalba Radovana Karadžića na rešenje o ispunjenosti uslova za izručenje bivšeg lidera bosanskih Srba Haškom sudu.
Radovanov brat, Luka Karadžić, potvrdio je u nedjelju uveče da je odbrana uložila žalbu na rješenje o izručenju Karadžića Haškom sudu, ali nije mogao da precizira kada bi ona mogla biti zavedena u pisarnici specijalnog suda za ratne zločine.
Luka Karadžić je precizirao da je žalbu podnio advokat Svetozar Vujačić, ali da nema saznanja odakle je ona poslata.
Od momenta prijema u sud žalbenih spisa počinje da teče rok od tri dana u kome krivično vanraspravno veće Vijeća Okružnog suda u Beogradu za ratne zločine mora da donese odluku.
Žalba se sa spisima predaje sudiji izvjestiocu, koji saziva sjednicu krivičnog-vanraspravnog vijeća koje, pošto sasluša njegov referat, donosi odluku.
Ukoliko vijeće odbije navode žalbe, rješenje o ispunjenosti pretpostavki postaje pravosnažno.
Ono se potom dostavlja Ministarstvu pravde koje donosi odluku o izručenju okrivljenog, koju sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Bivši predsjednik Republike Srpske i jedna od najtraženijih haških begunaca uhapšen je u Beogradu u ponedeljak, 21. jula, poslije 13 godina skrivanja.
Haško tužilaštvo Karadžića tereti za genocid, umješanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima koji nisu srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini tokom rata u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.
Dok svjetski mediji sa nestrpljenjem iščekuju odlazak Karadžića u Hag, beograski dnevnik "24 sata" piše o uslovima u kojima će on boraviti u pritvoru.
List navodi da će bivši lider bosanskih Srba u Sheveningenu će moći da kuva, svira razne instrumente, igra košarku, tenis, stoni fudbal... Ali neće moći da izađe...
Radovan Karadžić biće 38. stanovnik pritvorske jedinice u Sheveningenu. Po dolasku u Hag i poslije lekarskog pregleda biće smješten u ćeliju od 15 kvadrata. Pritvorska jedinica optuženicima nudi mnogo toga čime mogu da prekrate vreme: satelitski TV program, korišćenje kompjutera, igrališta za tenis i košarku, štampu, muzičke instrumente...
Karadžić će najverovatnije biti u dijelu zatvora u kojem je poslednje godine života proveo i Slobodan Milošević.
Sheveningen je deo Haga, grada na obali Sjevernog mora, koji je poznat po Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, ali i mondensko letovalište načičkano hotelima, kafićima i kockarnicama.
Optuženici su smješteni u srednjovekovnoj građevini koja je adaptirana u pet zatvorskih krila sa 84 ćelije. Svaka ćelija u kojoj je smješten samo jedan čovek opremljena je krevetom, radnim stolom, policom za knjige, ormarićem, toaletom, umivaonikom, TV-om i interfonom.
Ćelije se otključavaju ujutro i pritvorenici mogu slobodno da šetaju po svom spratu gdje imaju pristup zajedničkom prostoru za rekreaciju (tu mogu da voze i trenažni bicikl). Ko voli tenis ili košarku, može da igra u sali pritvorske jedinice. Svakome je omogućeno i učenje engleskog jezika, a mogući su i vjerski obredi. Tokom dana pritvorenike mogu da posjete članovi porodice, prijatelji i advokati.
Kada je riječ o obrocima, pritvorenici mogu da biraju da li će sami spremati hranu ili će se odlučiti za jela pripremljena u pritvorskoj jedinici. Na raspolaganju su dva hladna i jedan topao obrok. Povremeno, uprava dozvoli i poneku "žurku”. Tako je bilo i kada je Milošević jednom počastio kolege bogatom trpezom.
Jedna od prostorija na spratu opremljena je kompjuterima koji nemaju pristup internetu, televizorom sa satelitskim programom, a svakodnevno se dopremaju novine i časopisi štampani na teritoriji bivše Jugoslavije. Ćelije u Sheveningenu se zaključavaju u 20 časova.
(agencije/MONDO)