Niko ne zna da li je Svetozar Vujačić predao žalbu na rješenje o ispunjenosti uslova za izručenje Radovana Karadžića Haškom tribunal.
Niko ne zna da li je Svetozar Vujačić predao žalbu na rješenje o ispunjenosti uslova za izručenje Radovana Karadžića Haškom tribunal.
Potvrdu da li je on predao žalbu na rješenje istražnog sudije mediji nisu mogli da dobiju, pošto je Vujačić isključio mobilni telefon poslije 20 časova.
On je ranije najavio da će žalbu uložiti u 19.55 časova u pošti van Beograda, a neodavanje informacije o tome u izjavi za Tanjug predstavio kao "dio strategije odbrane".
Vujačić je kazao da će žalbu uložiti i preporučenom pošiljkom predati u poštu, ali nije želio da precizira u koju, tvrdeći da ima takav dogovor sa svojim branjenikom.
Ukoliko je Vujačić predao žalbu u zakonskom roku od tri dana, koji ističe u petak u ponoć, sud će je smatrati blagovremeno podnijetom.
Rok za podnošenje žalbe na rješenje istražnog sudije je tri dana i računa se na dane, što u slučaju Karadžića znači da žalba mora biti neposredno predata sudu, pisarnici ili upućeno preko pošte do ponoći.
Pošte u Srbiji radno vrijeme završavaju u 20 časova radnim danom, a dan i sat predaje žalbe u pošti računa se kao da je ona toga dana predata sudu.
Kada žalba stigne u sud, na osnovu datuma predaje u pošti, koji se može utvrditi na osnovu poštanskog žiga, provjerava se da li je blagovremeno podnijeta.
Kada sud primi žalbene spise, od tog momenta počinje da teče rok od tri dana u kome krivično-vanraspravno vijeće Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu mora da donese odluku.
Žalba se sa spisima predaje sudiji izvjestiocu, koji saziva sjednicu krivičnog-vanraspravnog vjeća koje, pošto sasluša njegov referat, donosi odluku.
Ukoliko vijeće odbije navode žalbe, rješenje o ispunjenosti pretpostavki postaje pravosnažno.
Ono se potom dostavlja Ministarstvu pravde koje donosi odluku o predaji okrivljenog, koju sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Bivši predsjednik Republike Srpske i jedan od najtraženijih haških bjegunaca uhapšen je u Beogradu u ponedeljak, 21. jula, poslije 13 godina skrivanja.
Haško tužilaštvo Karadžića tereti za genocid, umiješanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima koji nisu srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini tokom rata u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.
(Tanjug)