Državni sekretar SAD rekla je da će se povećati broj zemalja koje priznaju Kosovo i da se nezavisnost bivše srpske pokrajine mora prihvatiti.
Državni sekretar SAD Kondoliza Rajs rekla je u petak da će se povećati broj zemalja koje priznaju Kosovo i da je nezavisnost bivše srpske pokrajine činjenica koju protivnici toga moraju da prihvate.
Obraćajući se novinarima u Vašingtonu poslije susreta sa delegacijom Kosova koja je doputovala u SAD u srijedu na poziv predsjednika Džordža Buša, Rajsova je podvukla da je Kosovo do sada priznalo preko 40 zemalja, uključujući SAD, većinu članica EU i NATO, kao i neke azijske i bliskoistočne zemlje.
"Znam da će ih biti još više", rekla je Rajsova poslije razgovora sa kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom i premijerom Hašimom Tačijem.
Rajsova je obećala da će SAD pružiti pomoć Kosovu i pozvala je njene lidere da osiguraju budućnost zemlje tako što će graditi multietničku demokratiju, štititi prava manjina i versku slobodu i ostvariti ekonomski razvoj.
Ukoliko se na tim planovima ostvari napredak dovešće do takve situacije "da će oni koji ne žele da vide nezavisno Kosovo razumjeti… da nezavisno Kosovo postoji i da će nastaviti tako da bude", rekla je Rajsova.
Sejdiu je rekao da se nada da će time što je doveo prvu delegaciju njegove nove zemlje u Vašingon "Kosovo postati dio porodice NATO i EU, i da će uvjek imati izvrsne odnose sa SAD-om".
Kosovska delegacija treba da se sastane sa predsjednikom Bušom u ponedeljak, 21. jula.
Prvi ambasador SAD u Prištini biće dosadašnji otpravnik poslova u tamošnjoj američkoj ambasadi Tina Kajdanov, najavila je Rajsova.
Ona je rekla da će Kajdanov u petak položiti zakletvu, dodajući je ona iskusna službenica u Stejt dipartmentu, poznata narodu Kosova.
"Ona je bila veoma angažovana i biće prvi ambasador (SAD) na Kosovu", rekla je Rajs, objavljeno je na Internet stranici stejt departmenta SAD.
Kajdanov je od jula 2006. godine do aprila bila šefica američke misije na Kosovu, a otpravnik poslova od 8. aprila kada je američka kancelarija na Kosovu postala ambasada.
Kajdanov je na Kosovo stigla iz Sarajeva gdje je bila zamjenik šefa misije pri Ambasadi SAD. Prije toga je bila specijalni pomoćnik za Evropu zamjenika državnog sekretara Ričarda Armitaža.
Kajdanov je 1998-99. bila specijalni pomoćnik ambasadora SAD u Skoplju Kristofera Hila, a imala je zaduženja i u Beogradu.
HRW traži od Buša pritisak na Tačija
Predsjednik SAD Džordž Buš treba da na predstojećem sastanku sa premijerom Hašimom Tačijem zatraži da Kosovo poboljša loš učinak u poštovanju ljudskih prava, saopštila je međunarodna organizacija "Hjuman rajts voč" (Human Rights Watch).
"Kosovo smatra SAD za dobrog prijatelja. Predsjednik Buš treba da iskoristi svoj uticaj da izvrši pritisak na premijera (Hašima) Tačija da reformiše krivični zakon, poboljša prava romske manjine i istraži sudbinu nestalih Srba", saopštio je Ben Vard, pomoćnik direktora HRW-a za Evropu i Centralnu Aziju.
Vašington je među prvima priznao Kosovo posle proglašenja nezavisnosti u februaru i obećao 400 miliona dolara pomoći na donatorskoj konferenciji za Kosovo u Briselu 11. jula, podsjeća u saopštenju ta organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava.
"Međutim, Kosovo ima problematičan učinak u poštovanju ljudskih prava. Nasilje, izbjegavanje kažnjavanja za obične i političke zločine, zastrašivanje i diskriminacija su uobičajeni", navodi se u saopštenju.
"Da bi se to promenilo vlada Kosova, uz pomoć SAD i njenih partnera iz Evropske unije mora da postavi ljudska prava kao svoj prioritet", piše u saopštenju.
Kao ključne nedostatke u poštovanju ljudskih prava HRW navodi neujednačeni krivični sistem koji iznevjerava žrtve i često ne kažnjava političko i etničko nasilje, marginalizaciju Roma, Aškalija i Egipćana koji su izloženi nasilju i diskriminaciji.
U saopštenju se navodi nedovoljna istraga sudbine stotina Srba nestalih poslije rata, pogotovo poslije najnovijih kredibilnih optužbi o otimanju i transportovanju Srba sa Kosovo u Albaniju, kao i nedovljna istraga porodičnog nasilja i trgovine ženama.
"Kosovo mora hitno da se uhvati u koštac sa ozbiljnim problemima u oblasti ljudskih prava", rekao je Vard.
"Bilo bi više izgleda da Priština nešto učini ako bi SAD postavile ljudska prava kao prioritet u svojim odnosima sa Kosovom", dodao je on.
U saopštenju se navodi da je sistem za krivično gonjenje na Kosovu naročito loš, i da se često dešava da etnički motivisano nasilje nije dovoljno ispitano, niti su počinioci uhapšeni ili im je suđeno.
Podsjeća se da je ista organizacija u izvještaju iz marta ove godine o krivičnom sistemu Kosova zaključila da je mali napredak u rješavanju glavnih nedostataka pravosudnog sistema, uključujući nepostojanje odgovarajuće zaštite svjedoka i lošu saradnju policije i tužilaca.
(Beta)