Prva naftna istraživanja u BiH počela su još 1889. godine, dok su zadnja okončana godinu dana prije početka građanskog rata u BiH.
Zaključci američkog istraživača, kako prenose mediji u BiH, govore da se najveće lezište nafte u Hercegovini nalazi na području Drežnice kod Mostara i da to mjesto leži na oko najmanje 500 miliona tona nafte!
Prva naftna istraživanja u BiH počela su još davne 1889. godine, dok su zadnja okončana godinu dana prije početka građanskog rata u BiH koje je izvršila američka kompanija "Amoco" na području Dinarida i Hercegovine.
Ta istraživanja govore da na dubini od pet do šest hiljada metara postoje ležišta nafte na području Stoca, Nevesinja i Trebinja.
Treba reći da je kompanija u to istraživanje na području Hercegovine, pod kodnim imenom "Dinaridi", uložila 12 miliona dolara.
Rat je prekinuo sva dalja istraživanja i tek poslednjih godinu dana stidljivo se govori o tome da u BiH ima nafte.
BiH godišnje uvozi milion i po tona goriva vrijednog skoro dvije milijarde KM. Mediji u BiH ranije su prenijeli da gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerije Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije.
I dok u BiH stižu tankeri i cisterne goriva, naftni stručnjaci tvrde da na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 miliona tona.
Zanimljivo je spomenuti podatak iz Tuzle gdje je nedavno nafta bukvalno sama iscurila na površinu zemlje, pa je mještani koriste za impregnaciju drveta, a neki čak i za lijek!
Ujedno, dosadašnja istraživanja govore o velikim zalihama sirove nafte na području Bijeljine, Brčkog, Zvornika i obližnjih lokaliteta, a stručnjaci navode da bi zalihe sirove nafte na području sjeverne Bosne zadovoljavale potrebe tržišta BiH u narednih 30 godina!
Eksperti kažu da bi za dalja istraživanja naftnih nalazišta u tuzlanskom regionu trebalo obezbijediti oko 50 miliona maraka, a za istraživanja onih u Hercegovini oko 30 miliona.
Problem je, međutim, kako navode stručnjaci, što se država u sve to ne uključuje, nego entiteti hoće da vode posao pa je on u potpunom zastoju.
Stručnjaci za naftnu privredu procenjuju da će modernizovana i privatizovana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri miliona tona nafte, pa nije teško izračunati da bi BiH od velikog uvoznika naftnih derivata mogla postati značajan izvoznik.
Raspad Jugoslavije zbog naftnih polja u BiH?
Zagrebačka štampa objavila je intervju sa austrijskim profesorom Sigfridom Tišlerom, koji smatra da je pronalazak naftnih polja u BiH jedan od glavnih razloga za uništenje Jugoslavije.
On je kazao da "nije bilo razloga za silovanje Jugoslavije i možda je jedan taj što je 'Amaco' 1992. godine u BiH našao znatne količine nafte, ali to u medijima nikada nije objavljeno".
"Ja imam podatke da je kompanija 'Amaco' izbušila rupe u Drežnici i blizini Tuzle. Otkrivena su nalazišta sa dvije i po milijarde barela nafte što je nekoliko procenata ukupne količine nafte koju je čovječanstvo ikada proizvelo. S tom naftom Jugoslavija bi dobila potpunu autonomiju za sledećih stotinu godina. Ne znam da li je naftna industrija imala veze sa događajima u Jugoslaviji, ali mislim da je to vrlo vjerovatno ako pogledate šta se događa u iraku i ko zna gde još", kazao je profesor Tišler.
Zanimljivo je da je novinar Krešimir Mišak intervju sa profesorom Tišlerom napravio još 2005. godine, ali ga je tek sada objavio na svom blogu. Objasnio je da mu se tada Tišlerova priča učinila neverovatnom.
(MONDO)