Tokom vjerskog obreda sahranjeni su posmrtni ostaci još 308 žrtava, čija su tijela pronađena na 55 različitih lokacija.
Vjerskim obredom u Memorijalnom centru Potočari u petak je obilježena trinaesta godišnjica od zločina nad srebreničkim muslimanima koje su počinili pripadnici srpskih snaga u ljeto 1995. godine.
Tokom vjerskog obreda sahranjeni su posmrtni ostaci još 308 žrtava, čija su tijela pronađena na 55 različitih lokacija.
Prisutnima na komemoraciji kojoj je prisustvovalo više od oko 40 hiljada, obratili su načelnik opštine Srebrenica Abdurahman Malkić, američki ambasador u BiH Čarls Ingliš, visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Vjerski obred ukopa žrtava predvodio je poglavar Islamske zajednice Mustafa Cerić.
Načelnik opštine Srebrenica Abdurahman Malkić rekao je na komemoraciji u Potočarima da se zločin ne smije negirati i apelovao da se ekshumiraju, identificiraju i u Memorijalnom centru nađu svoj smiraj sve žrtve.
On je zatražio da se počinioci zločina brže procesuiraju i adekvatno kazne kako bi pravda bila zadovoljena, a istina spoznala, čime bi se otvorila vrata za intenzivniji proces pomirenja na ovim prostorima.
"Napravimo Srebrenicu istinski multietničkom i funkcionalnom zajednicom, koja će, pored simbola patnje i stradanja biti i simbol mira, prosperiteta, sigurne i lijepe budućnosti", rekao je Malkić.
Dodao je da građani Srebrenica žele da njihova lokalna zajednica bude istinski multietnička i funkcionalna opština u kojoj će se poštovati ljudska prava i biti dovoljno mjesta za sve.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da svi oni koji su danas u Srebrenici, ali i svi koji rade na pitanju Srebrenice, "doprinose razvijanju kulture pamćenja, jer pamćenje i podučavanje predupređuje ponavljanje, što je od izuzetne važnosti za generacije koje dolaze".
Silajdžić je istakao da su danas oči svijeta uprte u Srebrenicu i BiH, jer se u "Srebrenici ogleda ne samo prošlost nego i budućnost cijelog svijeta".
"Zbog toga je važno da potvrdimo naše opredjeljenje, ne samo riječima nego i djelima, da je pravda ipak dostižna, da se politikom genocida ne mogu ostvarivati politički ciljevi, i da na primjeru Srebrenice možemo graditi pobjedu mira i suživota", rekao je Silajdžić.
On je naveo da su u ljeto 1995. godine napravljene greške i propuštene prilike za pravdu, ali je upitao "zbog čega se greške i propusti i dalje prave, pogotovo kada je u pitanju implementacija presude Međunarodnog suda pravde".
Silajdžić je rekao da je "u neskladu sa ovim priznanjem" nedavna odluka generalnog sekretara UN Ban Ki Muna da odbije zahtjev dva člana Predsjedništva BiH za implementaciju ove presude jer treći član Predsjedništva BiH nije potpisao taj zahtjev.
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak izjavio je u Potočarima da se između prošlosti i budućnosti BiH nalazi pravda, od koje se nikada neće odustati.
Lajčak je istakao da je prvi cilj kažnjavanje svih zločina, drugi pomoć građanima Srebrenice da se ona izgradi kao multietnička zajednica i treći da se pomogne BiH da izađe iz tame.
Ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš rekao je na komemoraciji da lokalni lideri nemaju pravo da koriste genocid za svoje uske interese i da ne smiju manipulisati žrtvama i porodicama nastradalih, ističući da krivica za počinjeni zločin stoji na zločincima i da nije kolektivna.
Ingliš je dodao da lokalni lideri moraju priznati da se genocid dogodio i iskreno raditi na pomirenju, te pozvao cijeli svijet da dođe u Potočare i osjeti tugu, kako se ovakva tragedija nikada nigdje ne bi ponovila.
Osim rukovodstva Federacije BiH, bošnjačkih članova državnog rukovodstva BiH, predsjedavajućeg Predsjendištva BiH Harisa Siljadžića, među brojnim delegacijama na komemoracijiu Srebrebici prisutvovali su i ambasadori Velike Britanije, Francuske, Holandije, Srbije, Crne Gore i mnogih drugih zemalja.
Komemoraciji povodom trinaeste godišnjice od zločina nad srebreničkim muslimanima prisustvovala je i delegacija Vlade RS, na čelu sa predsjednikom Komisije za provođenje programa za Srebrenicu Miladinom Dragićevićem. Prisutan je bio i predstavnik Vatikana u BiH.
U prostoru Memorijalnog centra pojavila se grupa žena i mladića iz Organizacije žene u crnom iz Beograda koje su ušle sa velikim transparentima i natpisima "Solidarnost", "Žene u crnom za mir i pravdu"....
Iako je svoje prisustvo u Potočarima ranije najavio i ratni komandant Srebrenice Naser Orić, kojeg je haški tribunal oslobodio optužbi, "srebrenički heroj" danas se nije "poklonio stradalim Bošnjacima".
Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom generala Mladića su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, a oko 30.000 žena i djece deportovano je za samo dva dana.
U izvještaju holandskih stručnjaka, objavljenom 10. aprila 2002, koji su istraživali okolnosti pada Srebrenice tokom rata u BiH, ocijenjeno je da holandska vlada i UN snose dio odgovornosti za masakr Muslimana 1995. godine. Nakon toga holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podnijeli su ostavke.
Krajem 2006. holandsko ministarstvo odbrane donijelo je odluku da odlikuje 850 pripadnika holandskog bataljona, koji su 1995. bili stacionirani u vojnoj bazi Potocare. Vecina tih vojnika odlikovanje je primila 4. decembra na ceremoniji u holandskom gradu Asenu, gdje je otkrivena spomen ploča u njihovu čast, a neki od njih su odbili da prime odlicja za angazman u Srebrenici.
U novembru 2004. vlada RS uputila je izvinjenje porodicama Bosnjaka stradalim u Srebrenici konstatujuci da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima". U izvještaju vladine Komisije za Srebrenicu navedeno je da je tokom ofanzive srpskih snaga na tadašnju "zaštićenu zonu" u julu 1995. ubijeno 7.800 Bosnjaka, kao i da su otkrivene 34 nove masovne grobnice.
U znak sjecanja na ubijene Bosnjake, u Potocarima kod Srebrenice izgradjen je Memorijalni centar koji je zvanicno otvorio bivsi predsjednik SAD Bil Klinton 20. septembra 2003. godine. U tom centru je do sada sahranjeno 3.214 osoba.
Savjet ministara BiH proglasio je 11. juli za Dan žalosti u BiH.
(MONDO)