Osiromašeni uranijum odnio više od 300 života

Više od 300 ljudi iz Hadžića i Han Pijeska umrlo je od kraja rata do danas od karcinoma, što mnogi doktori dovode u vezu s uticajem radioaktivnog i toksičnog osiromašenog uranija kojeg su NATO snage koristile u bombardovanju položaja Vojske Republike Srpske 1995. godine.

Hadžićani, koji su danas rasuti po cijelom svijetu, bili su najviše izloženi radioaktivnoj i toksičnoj prašini nakon bombardovanja bivšeg Remontnog centra u Hadžićima, a broj umrlih vjerovatno je znatno veći jer su izbjegli iz Hadžića umirali od karcinoma i u drugim državama, prenose "Nezavisne novine".

Tačne podatke o broj umrlih i oboljelih u BiH zbog uticaja osiromašenog uranija niko nema.

Slavica Jovanović, doktorica u Domu zdravlja u Bratuncu, gradu u koji je poslije rata izbjeglo najviše Srba iz Hadžića, pratila je zdravlje ovih ljudi u periodu od 1996. do 2000. godine. Ona kaže da su 2000. godine u Bratuncu boravili i univerzitetski profesori iz Velike Britanije koji su dokazali postojanje osiromašenog uranija u organizmima ljudi izbjeglih iz Hadžića.

"Oni su analizirali uzorke 17 osoba iz Hadžića, Đakova, Kline i jednog novinara BBC-ja. Potvrdili su da su ljudi iz Hadžića bili izloženi osiromašenom uraniju i zaključili su da uranij odložen u plućima nastavlja da se mobilizuje", objašnjava Jovanovićeva.

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH kažu da se stopa smrtnosti i oboljelih stanovnika Hadžića ne može dovesti u vezu s osiromašenim uranijem.

Međutim, priznaju da nikad nije ni rađena provjera prisustva uranija u krvi i urinu stanovništva, jer u BiH ne postoji oprema za takvo istraživanje. Prema podacima UN-a, osiromašeni uranij je bio najopasniji u trenutku bombardovanja jer su čestice uranija bile u zraku i zbog toga se pretpostavlja da je najviše uticao na zdravlje Srba, od kojih je većina po okončanju rata napustila ovu opštinu.

Jelina Đurković, bivši delegat u Predstavničkom domu bh. parlamenta, kaže da je odnos Vijeća ministara BiH prema ovom problemu neshvatljiv.

Na njenu inicijativu 2005. godine oformljena je ad hoc komisija za istraživanje posljedica radijacije osiromašenog uranija u ratu bombardovanih mjesta. Komisija je djelovala devet mjeseci, a Đurkovićeva tvrdi da država nikad nije stala iza izvještaja koji je ova komisija pripremila te godine. Podsjeća i da je ta komisija tada dokazala da postoji 15 mjesta u BiH kontaminiranih osiromašenim uranijem.

"Najviše je kontaminirano područje Hadžića i Han Pijeska i tu su prilikom bombardovanja živjeli ljudi. Uranijem su gađani i drugi objekti poput releja, ali tu nije bilo uticaja na ljude, a za šest lokacija oko Sarajeva NATO nikad nije dao podatke. Procjenjuje se da je u NATO bombardiranju bačeno više od 3,5 tona bombi i zrna s osiromašenim uranijem", naglašava Đurkovićeva.

Ona tvrdi će problem posljedica djelovanja osiromašenog uranija na zdravlje građana BiH biti aktuelan i za 50 godina, ali da, zbog umiranja i migracije stanovništva, neće biti dokaza.

(MONDO)