Župljanin se u Hagu nije izjašnjavao o optužnici, ali je iskoristio priliku da optuži vlasti u Beogradu da su pokušale da ga likvidiraju
"Ja jesam Stojan Župljanin, sin Aleksandra i Dragice, rođen 22. septembra 1951. u pitomom selu Maslovare, opština Kotor Varoš", rekao je pred Tribunalom u Hagu optuženik koji se poslije hapšenja u Pančevu branio negirajući svoj identitet.
Na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom, Župljanin se nije izjašnjavao o optužnici, ali je iskoristio priliku da optuži vlasti u Beogradu da su pokušale da ga likvidiraju.
"Mnogi optuženi su se dobrovoljno predali, mnogi su uhapšeni, a ja sam jedan od četvorice koji su - srećom ili ne, nisam više ni ja siguran - ostali na slobodi, nadam se zauvijek... Tadić, Koštunica, Bulatović i Vukčević sastali su se i zajedno zaključili da bi za zemlju bilo najbolje kad bi nas likvidirali, po staljinističkom metodu... od tada činim nadljudske napore da preživim, to traje četiri godine", ispričao je Župljanin, koji je 11. juna uhapšen u jednom stanu u Pančevu.
Župljanin je rekao i da je dokumenta na ime Branislav Vukadin, pod kojim se u posljednje vrijeme krio, dobio od policije.
Međutim, on je naglasio da demokratske vlasti u Beogradu nikad nisu štitile haške optuženike, već naprotiv.
Župljanin, koji je tokom rata u BiH bio načelnik Centra javne bezbijednosti Banjaluka, a Haški tribunal optužio ga je za ratne zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom na području Bosanske Krajine, istakao je da će dokazati "sve neistine" navedene u haškoj optužnici.
Dok je sudija čitao tačke optužnice, Župljanin se nervozno ljuljao na stolici, pio vodu i ironično se smješkao navodima da je odgovoran za zločine.
Župljanin je završio je Pravni fakultet u Sarajevu 1975. godine, a od 1991. bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbijednosti u Banjaluci. Od maja do jula 1992. bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.
Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. marta 1999, a otpečatio je 18. jula 2001.
Župljanin je optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad Muslimanima i Hrvatima bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 opština BiH. Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.
Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 Muslimana i Hrvata deportovao iz bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima.
Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bjekstvu.
U tromjesečnom izvještaju Sekretarijata Vlade Republike Srpske za saradnju sa Haškim tribunalom, 17. avgusta 2007, navodi se da je MUP RS došao do saznanja da je haški bjegunac Stojan Župljanin do kraja 2006. boravio na području Srbije i Rusije.
Župljanin je oženjen i ima dva sina, Pavla i Mladena, koji žive u Banjaluci.
(MONDO)