Amerika i Evropa se polako usaglasavaju oko te odluke, dok se Rusija i dalje protivi tome, navodi list.
Iako je proalbanski orijentisana kosovska vlada jos na putu da garantuje punu sigurnost i prava manjinskom srpskom stanovnistvu,
dalje odlaganje odluke ce samo pojacati ozlojadjenost, koja je i dovela do nemira i krvoprolica tokom 90-tih godina proslog vijeka.
Proslog februara je izaslanik Ujedinjenih nacija predstavio delikatan plan koji ce Kosovu - koje je pod upravom UN od 1999. godine - garantovati pazljivo ogranicenu nezavisnost, sa jakim medjunarodnim
nadgledanjem i zastitom Srba i drugih manjina.
Posto su se Beograd i Moskva zestoko usprotivili ovom planu, Savjet bezbjednosti je odobrio drugu rundu pregovora izmedju kosovskih
Albanaca i Srba.
Ali, kosovski Srbi i njihovi saveznici iz Beograda rekli su da nikad nece priznati nezavisnost Kosova, dok su Albanci, koji cine 90 odsto
populacije, naglasili da nece prihvatiti nista manje od nezavisnosti.
Pregovori na kojima ce se odluciti o sudbini Kosova moraju biti okoncani do 10. decembra.
Kosovski Albanci su prihvatilili plan UN, koji Srbima garantuje vise nego sto su trazili, ukljucujuci autonomiju za srpsku zajednicu i zastitu srpskih spomenika kulture.
Albanci su izjavili da ce oni proglasiti jednostranu nezavisnost, ako Savjet bezbjednosti ne bude reagovao.
U interesu svih, pa i Rusije je da UN zadrze jaku ulogu u pregovorima dvije strane.
Moskva i Beograd su nagovijestili plan podjele Kosova izmedju Srba i Albanaca. To je opasan, nedelotvoran pristup koji ce osnaziti srpske
nacionaliste i povecati ozlojedjenost medju Albancima u regionu u
kome treba pomiriti strasti dvije strane.
Amerika i vecina zemalja clanica Evropske unije, koji takodje podrzavaju nezavisnost, moraju sada da zauzmu cvrst stav.
Ako Rusija nastavi da se suprotstavlja planu UN, Vasington i njegovi
saveznici moraju svakako da naprave korak naprijed i priznaju Kosovo po
okoncanju pregovora 10. decembra.
Takodje, medjunarodna zajednica mora da stavi do znanja Beogradu da
moze mnogo da postigne - eventualno clanstvo u Evropskoj uniji i
NATO-u - ako prihvati predlozeni plan za Kosovo.
Vecina Srba bi vise voljela da bude saveznik zapada nego Rusije.
Suvjerenom Kosovu, kao i svim novim demokratijama, treba dugogodisnja
pomoc kako bi garantovali ljudska prava svim svojim gradjanima i prevazisli pravne, ekonomske i druge probleme, ali uprkos tome,
njegovim gradjanima treba pruziti sansu.
Takodje, i Srbi treba da prihvate cinjenicu da Kosovo vise nikad
nece biti u nadleznosti Beograda. Vrijeme je da se pocne sa
zaljecivanjem ove poslednje balkanske rane, navodi se u uvodniku.
(Beta)