Srbija je uložila velike napore i izdržala brojne pritiske zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji, ali s druge strane nije dobila adekvatnu zahvalnost – Moskva sada gleda isključivo svoje interese.
Uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), zbog većinskog ruskog vlasništva, otvorilo je pitanje da li je cijena koju je Srbija plaćala odbijajući sankcije Rusiji bila previsoka. Rusija, sada fokusirana isključivo na svoje interese, čak i preko gasnog aranžmana vrši pritisak na Srbiju, zanemarujući dugogodišnje prijateljstvo dva naroda, pokazuje analiza Kurira.
Deset dana nakon sankcija NIS-u i pet dana od sastanka ruske delegacije u Beogradu, situacija ostaje nejasna. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da neće biti energetske krize, ali produženje gasnog aranžmana samo do Nove godine mnogi tumače kao pritisak i ucjenu Rusije.
Politički analitičar Dejan Miletić za Kurir kaže da je Srbija tokom četiri godine sukoba Rusije i Ukrajine pokušavala održati balans i izbjegavati sankcije Rusiji kako bi sačuvala dobru saradnju. Međutim, zauzvrat nije dobila očekivanu zahvalnost.
„Sada, nakon sankcija koje je Zapad uveo NIS-u i čvrstog stava Rusije, dolazimo u situaciju da se pitamo šta naši ruski partneri zapravo žele. Nekoliko lijepih izjava ne može nadomjestiti nacionalni interes Srbije. Iako nismo u poziciji da diktiramo uslove ni Amerikancima ni Rusima, očekivali smo da će nam Rusija pomoći, a ne da nas ucjenjuje preko gasnog aranžmana i NIS-a“, ističe Miletić.
Dodaje da Srbija nije zaslužila da bude ucenjivana, posebno jer su SAD više puta odlagale sankcije da bi se pronašlo rješenje. „Pitanje je da li je rusko-prijateljstvo iskreno ili je riječ o pokušaju da se podrije budućnost Srbije radi sopstvenih interesa“, zaključuje Miletić.