Grupa ekonomista G17 procijenila je da šteta izazvana bombardovanjem iznosi 29,6 milijardi dolara
U utorak 10. juna, navršava se devet godina od prestanka NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije. Prekidu bombardovanja prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta
bezbijednosti UN.
Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojnotehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu.
Kriza je, poslije nekoliko neuspješnih diplomatskih pokušaja, okončana posredničkom misijom predsjednika Finske Martija Ahtisarija i bivšeg premijera Rusije Viktora Černomirdina.
Najpre je tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević, početkom juna, prihvatio njihov plan za razmještanje međunarodnih trupa na Kosovu, a potom je taj dogovor verifikovala Skupština Srbije.
Jedinice VJ povukle su se sa Kosova nakon donošenja rezolucije UN, a prve međunarodne trupe ušle su na teritoriju Kosova iz Makedonije 12. juna 1999. godine.
U sastavu Kfora na Kosovo je došlo 37.200 vojnika iz 36 zemalja, od čega 30.000 iz zemalja članica NATO-a. U međuvremenu broj tih snaga je bitno smanjen.
Vazduhoplovni napadi na SRJ počeli su 24. marta 1999. godine nešto prije 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane.
Vlada SRJ je te noći proglasila ratno stanje. U većini gradova u SRJ tada su se prvi put poslije Drugog svjetskog rata oglasile sirene za vazdušnu opasnost, a građani su odlazili u skloništa.
Napadi su trajali 11 nedjelja i u njima je, prema raznim procjenama, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.
NATO je izvodio napade na SRJ sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a u nekim operacijama učestvovali su i strateški bombarderi koji su polijetali iz baza u zapadnoj Evropi i u SAD.
Akcija NATO, koju su Vlada SRJ ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, uslijedila je nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu, održanih u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.
U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.
O materijalnoj šteti nanijetoj SRJ bombardovanjem iznijeti su različiti podaci. Tadašnje vlasti procijenile su štetu na oko stotinu milijardi dolara i zatražile od članica NATO-a da je nadoknade. Grupa ekonomista G17 štetu je procijenila na 29,6 milijardi dolara.
(Beta)