Za listu "Za evropsku Srbiju" glasalo bi izmedju 1,35 i 1,5 miliona, pokazuje terensko istraživanje obavljeno izmedju 30. aprila i 4. maja na uzorku od 1.488 ispitanika iz Srbije bez Kosova. Istraživanje je radjeno u okviru projekta koji finansira ambasada Velike Britanije u Srbiji.
U odnosu na istraživanje radjeno od 14. do 20. aprila, pre potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i memoranduma sa Fijatom, razlika izmedju SRS-a i liste koju predvodi DS smanjena je na ispod 100.000 glasova, rekao je programski direktor CeSID-a Djordje Vuković.
Prema prethodnom istraživanju SRS je imao 1,48, a DS 1,37 miliona glasova.
Koalicija DSS-NS dobila bi, prema novom istrazivanju, izmedju 450 i 500 hiljada glasova, LDP izmedju 270 i 330 hiljada glasova a koalicija SPS-PUPS-JS izmedju 250 i 320 hiljada glasova.
Za manjinske stranke glasalo bi izmedju 100 i 130 hiljada birača.
Na izbore zakazane za 11. maj će, prema istraživanju CeSID-a, izaći oko 4,5 miliona ljudi, dok 330.000 sigurno neće izaći, a neodlučno je 550.000 birača. Vuković je naveo da je moguća greška u istraživanju "plus-minus jedan odsto" ili odstupanje do 100.000
glasova.
Prema prethodnom istraživanju, za DSS-NS bi glasalo 510.000, za LDP 330.000, za koaliciju SPS-PUPS-JS 290.000, a za manjine 150.000.
Vuković je rekao da je 80 odsto ispitanika navelo da će na parlamentarnim i lokalnim izborima glasati za istu stranku.
Na pitanje "u kog političara imate najviše poverenja", 25 odsto ispitanika odgovorilo je Boris Tadić, slijedi Tomislav Nikolić sa 20 odsto i Vojislav Koštunica sa 10 odsto. Funkcioneri SRS-a ukupno uživaju najviše povjerenja kod 32 odsto gradjana, lideri liste "Za evropsku Srbiju" 31 odsto, koalicije DSS-NS 12 odsto, Čedomir Jovanović pet odsto, a lideri koalicije SPS-PUPS-JS četiri odsto.
Na pitanje "u kog političara imate najmanje povjerenja", 30 odsto ispitanika je navelo Čedomira Jovanovića, po sedam odsto Tomislava Nikolića i Borisa Tadića, Vojislava Koštunicu šest odsto, a Ivicu Dačića pet odsto.
Istraživač CeSID-a Srećko Mihajlović rekao je da je glavna tema rascijepa na političkoj sceni Srbije odnos prema EU i da je "u poslednje dve, tri nedjelje zapažen preokret, pa je sada dominantan evropejski i umjereno evropejski stav".
Procenat evropejaca i umjerenih evropejaca porastao je sa 30 odsto na 41 odsto, dok je procenat antievropejaca i umjerenih evropejaca opao sa 47 odsto na 31 odsto, a Mihajlović je ocijenio da se to najverovatnije dogodilo zbog potpisivanja ŠP-a i memoranduna sa Fijatom.
Dodao je da stranke demokratskog bloka nisu uspjele da "kapitalizuju saglasnost opredeljenja sa biračima".
Istraživač je naveo da je druga tema rascjepa na političkoj sceni odnos prema "srpskom neosocijalizmu miloševićevskog tipa", odnosno odnos prema promjenama 5. oktobra 2000. godine, a da je Kosovo na trećem mjestu.
Mihajlović je istakao da je procenat onih koji podržavaju meku i umjereno meku opciju u vezi sa Kosovom porastao sa 50 odsto na 56 odsto, dok je procenat podrške tvrdoj i umjereno tvrdoj opciji opao sa 24 na 16 odsto, a neutralnih je 28 odsto ispitanika.
(Beta)