Beograd, 25. 9. - Direktor Centra za razminiravanje Srbije Petar Mihajlović izjavio je da će podaci NATO o lokacijama u Srbiji koje su gadjane kasetnim bombama 1999. godine u velikoj meri olakšati otkrivanje bombi ali da neće doprineti bržem "čišćenju terena".
Mihajlović je rekao Tanjugu da je za razminiravanje terena, uz precizno utvrdjivanje lokacija, "glavni kočničar nedostatak novca" koji, kako je naveo, očekujemo od medjunarodnih donatorskih organizacija.
Mihajlović je naveo da je u kontaktu sa Ambasadom Srbije u Briselu i da očekuje da podaci NATO budu uskoro dostavljeni Centru za razminiravanje.
Kada dobijemo podatke o lokacijama sa kasetnim bombama uporedićemo ih sa našim da bi smo precizno utvrdili gde se nalaze minsko-eksplozivna sredstva, rekao je direktor Centra za razminiravanje.
Prema ranijim navodima, kasetnim bombama je zagadjeno više od 23 kvadratna kilometra teritorije Republike Srbije.
Beograd je u februaru zatražio od NATO-a podatke o lokacijama na koje su bačene bombe. Kasetne bombe su 1999. godine ubile na desetine civila, tokom napada na Niš, ali i na brojne lokacije u Srbiji, a naročito na Kosovu i Metohiji.
Opasnost od kasetnih bombi je u tome što jedan broj ne eksplodira pri prvom kontaktu, već može da ekslodira godinama kasnije. Naročito su opasne po decu koja ih sakupljaju, misleći da se radi o igračkama.
Podaci NATO-a će poslužiti da se odredi koja mesta su još ugrožena. Za projekat razminiranja zaraženih područja je zadužena Norveška, u saradnji sa srpskim Centrom za deminiranje.
(Tanjug/MONDO)
Izvor: MONDO