SARAJEVO, 16. 4. -Poslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su dva zakona iz oblasti reforme policije, što je bio jedan od glavnih uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Za zakone je glasalo 10 delegata, a protiv su bila četiri - dva iz Stranke demokratske akcije (SDA) i po jedan iz Srpske demokratske stranke (SDS) i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.
Zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH i Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH razlikuju se po prelaznim i završnim odredbama od prijedloga, koje je ranije predložio Savjet ministara BiH.
Ovim odredbama definiše se će da lokalni nivo, kao dio nove jedinstvene policijske strukture BiH, zatim odgovorajaća pitanja odnosa između tijela osnovanih ovim zakonima i lokalnih policijskih tijela, te ostali detalji policijske strukture, biti regulisani nakon reforme Ustava BiH u skladu sa tri principa Evropske komisije, i to u dva temeljna zakona - zakonom o policijskoj službi i zakonom o policijskim službenicima BiH.
Definisano je i da će se ovi zakoni zasnivati na relevantnim ustavnim odredbama, te da će biti usvojeni najkasnije godinu dana nakon usvajanja Ustava BiH.
Struktura jedinstvenih policijskih snaga BiH odgovaraće ustavnoj strukturi zemlje, zaključuje se u prelaznim i završnim odredbama usvojenih prijedloga zakona.
Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH se osnivaju Nezavisni odbor, Odbor za žalbe policijskih službenika i Odbor za žalbe građana kao nezavisnih tijela policijske strukture BiH.
Nezavisni odbor je nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine BiH i nadležan je za izbor i smjenjivanje rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH, te nadziranje njihovog rada. Odbor čine po tri Bošnjaka, Srbina i Hrvata, a imenuje ih i razrješava Parlamentarna skupština BiH.
Odbor za žalbe policijskih službenika je nezavisno tijelo Savjeta ministara BiH, a u njegovoj nadležnosti je donošenje odluka na žalbe policijskih službenika protiv odluka koje su donijela policijska tijela BiH u vezi sa statusom policijskog službenika.
Treći odbor koji se osniva ovim zakonom, Odbor za žalbe građana, je nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine BiH, koje je nadležno za primanje i prosljeđivanje nadležnim policijskim tijelima žalbi građana na postupanje policijskih službenika, a čini ga sedam članova koji se biraju iz reda ugladnih građana, koji nisu zaposleni u policijskim tijelima BiH.
Postupak imenovanja članova odbora treba da bude okončan najkasnije 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona.
Zakonom o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH osnivaju se Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencija za policijsku podršku.
Direkcija i agencije su upravne organizacije u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH sa operativnom samostalnošću i djeluju isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupajući interese bilo koje političke stranke, organizacije ili bilo kog naroda u BiH.
Sjedište tijela koja se osnivaju ovim zakonom biće utvrđena odlukom Savjeta ministara BiH.
U nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela su, između ostalog, komunikacija i koordinacija između policijskih tijela BiH, saradnja sa odgovarajućim inostranim organima, te provođenje zaštite lica i objekata organa BiH i diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Na čelu Direkcije je direktor, koji ima dva zamjenika, a bira ih Savjet ministara BiH iz reda konstitutivnih naroda.
U nadležnosti Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja su sve vrste vještačenja, biohemijska ispitivanja, DNK analiza, specijalističke obuke i vođenje statistike i baze podataka.
Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova organizuje i provodi školovanje i stručno usavršavanje pripadnika policijskih tijela i drugih službi i agencija iz oblasti bezbjednosti, dok je u nadležnosti Agencije za policijsku podršku vođenje centralne evidencije o zaposlenima u policijskim tijelima BiH i nabavka opreme za njih. Na čelu agencija su direktori, koji imaju zamjenika, a bira ih Savjet ministara BiH.
Ranije, Klub bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučio je da prisustvuje sjednici doma i da ne poteže vitalni nacionalni interes u vezi sa zakonima iz oblasti reforme policije.
Predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Hazim Rančić rekao je novinarima da tri delegata Stranke demokratske akcije (SDA) neće podržati predložene zakone o reformi policije.Rančić je najavio mogućnost pokretanja procedure ispitivanja ustavnosti pojedinih odredbi ovih zakona, nakon što oni budu usvojeni i stupe na snagu.
Evropska komisija najavila je da će najprije ove zakone proučiti, nakon čega će, pod uslovom da je sve ostalo relativno ispunjeno, preporučiti BiH za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak je ocijenio da se BiH ovih dana nalazi u netipičnoj situaciji u kojoj pobjeđuje pamet, a ne inat. On je podsjetio da se nakon potpisivanja sporazuma ulazi u tehnički proces u kome su uslovi jasno definisani i isti su za svaku zemlju."To ostavlja manje prostora za neke političke spekulacije, a više prostora da institucije prihvataju evropsku legislativu", rekao je Lajčak. On je dodao da BiH ima administrativni kapacitet i stručnjake koji znaju šta se od njih očekuje, a koji nisu dobili priliku da se počnu baviti poslom.
(agencije/MONDO)