Zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić očekuje broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti
U intervjuu za Pobjedu Begić je objasno da visok broj registrovanih slučajeva i veoma visok broj njihovih kontakata poslednjih dana ukazuje da je za očekivati da će broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti.
On je rekao da ne postoji nijedan niti biološki niti bilo koji drugi razlog koji bi doveo do „slabljenja“ virusa.
“Činjenica je da su korona virusi grupa RNK virusa koji imaju najveću količinu genetskog materijala te su samim tim i najpodložniji mutacijama odnosno izmjeni genetske strukture. Međutim, iako su izmjene genetskog materijala zabilježene i dokazane u odnosu na prve izolate virusa sa početka 2020-e, nije dokazana povezanost između tih izmjena genetskog materijala i izmjene kliničke prezentacije bolesti koju virus izaziva”, rekao je Begić za Pobjedu.
On je dodao da se se sada bilježi nešto niža smrtnost, što je najvjerovatnije posljedica činjenice da u poslednje vrijeme češće obolijevaju mlađe osobe te je samim tim i vjerovatnoća posebno teških ishoda infekcije novim korona virusom manja.
Begić je naveo da je u Crnoj Gori od početka dešavanja – od sredine marta pa do 27. juna, prosjek godina oboljelih 41,5 pri čemu je najveći broj oboljelih (78 ili 17,11 odsto) zabilježen u uzrastu između 40 i 49 godina a 63,5 odsto svih oboljelih je bilo mlađe od 50 godina, a 77,43 odsto mlađe od 60 godina.
“Od početka juna prosječna starost među oboljelima je 40, a primjećeno je da se obolijevanje zaista češće registruje među mlađima pa je 80 odsto trenutno aktivnih slučajeva registrovano među osobama mlađim od 60 godina. Iako se radi o relativno malim brojevima, ovo je očigledno posljedica činjenice da se osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda, a to su hronično oboljeli i stari, bolje pridržavju mjera prevencije. Isti nalaz, odnosno obrazac ponašanja je i potvrđen u istraživanjima u Crnoj Gori koje je uz podršku Unicefa, Instituta i SZO sprovodila agencija IPSOS”, rekao je Begić.
Kada se radi o kliničkoj slici, on je rekao da među do sada 145 aktivnih slučajeva nije uočeno ništa što bi odudaralo od onoga što je zabilježeno tokom marta i aprila.
“Dominiraju upale gornjih respiratornih puteva sa čitavim nizom karakterističnih simptoma koji su uglavnom blagi. Stopa hospitalizacije oboljelih je nešto iznad 12 odsto ali je ovaj indikator jako dinamičan s obzirom na registrovani priliv novooboljelih u posljednja dva dana. Jedan od 18 hospitalizovanih pacijenata je u ozbiljnom zdravstvenom stanju”, dodao je Begić.
O mogućem pooštravanju antiepidemijskih mjera Begić je rekao da Institut za javno zdravlje brižljvo prati dešavanja na terenu i u skladu sa registrovanim trendovima obolijevanja ali i drugim indikatorima koji prije svega služe da, uslovno rečeno, prate poštovanje mjera prevencije, vrši eventualno predlaganje novih kao i korekciju trenutno postojećih i implementiranih mjera.
“Brižljivo praćenje i monitoring dešavanja na terenu kao i monitoring ponašanja je ključ adekvatnog i pravovremenog reagovanja i to će pored traganja za oboljelima, njihovim kontaktima i izolacijom potencijalno oboljelih biti glavni zadatak Instituta u narednom period”, rekao je on.
Begić je rekao da je cijeli svijet računao i očekivao da će do usporavanja obolijevanja doći sa ljetom ponajviše uzdajući se se u sezonski karakter koji imaju sve respiratorne infekcije a naročito grip.
“Podaci o tipovima korona virusa koji su poznati od ranije kao izazivači ozbiljnih infekcija kod ljudi tj. podaci o MERS-u i SARS-u, ukazivali su da sezonalnost nije postojala. Epidemija SARS-a je „ugušena“ tokom ljeta (jun) 2003, dok MERS nikada nije pokazivao ni naznake sezonalnosti već se i dalje sporadično javlja na području Srednjeg istoka gdje su temperature poprilično visoke tokom cijele godine. Samim tim za očekivati je da i novi korona virus ne pokaže sezonalnost te da je trenutni pad obolijevanja u nekim državama samo posljedica uvedenih mjera fizičkog distanciranja i drugih protivepidemijskih mjera, a prije svega pravovremene izolacije kontakata”, objasnio je Begić.
On je objasnio da je plivanje jedna od najbezbjednijih sportskih i rekreativnih aktivnosti u „vremenu korone“.
“Glavni i osnovni je visok stepen razrjeđenja odnosno virus u vodenoj sredini u moru je razrjeđen do te mjere da se smatra da ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Nije ispitano ali smatra se da postoji i određeno antiseptičko dejstvo minerala tj. oligoelemenata rastvorenih u morskoj vodi, a prije svega joda, što takođe može imati pozitivno dejstvo na smanjenje količine uništavanje virusa. Sa bazenima je situacija identična s tim što se bazenske vode redovno filtriraju i tretiraju tj. dezinfikuju, čime se količina virusa koji se potencijalno može naći u bazenskoj vodi ne samo razredi – već se i gotovo u potpunosti ukloni adekvatnim tretmanom bazenske vode", rekao je Begić.