U Crnoj Gori nedostaju gotovo svi sistemi prevencije predoziranja, a smrt od toga se može spriječiti malim investicijama u zdravstvu zbog čega tom problemu hitno treba posvetiti više pažnje smatraju u nevladinoj organizaciji NVO Juventas
Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe u riziku od socijalne isključenosti u Juventasu, Marija Mijović je, povodom 31. avgusta, Međunarodnog dana prevencije predoziranja, kazala da, što se tiče javnosti i institiucija sistema, predoziranje kao problem u Crnoj Gori ne postoji.
„Ali, među ljudima koji rade sa osobama koje koriste psiho-aktivne supstance i osobama koje koriste te supstance, ovo je problem kojem se hitno treba posvetiti više pažnje“, poručila je Mijović.
Ona je istakla da zvaničnih podataka o predoziranju nema.
„Zato možemo navesti samo podatke o pojedinačnim slučajevima koje dobijamo iz direktnog kontakta sa klijentima koji posjećuju naš Drop-in centar i sa kojima smo u kontaktu prilikom rada na terenu", kazala je Mijović.
Kako je navela, njihovi podaci ukazuju da se samo početkom ove godine, nažalost, desilo najmanje deset smrtnih slučajeva usljed predoziranja.
"Ovi slučajevi nijesu prijavljeni kao predoziranje, jer naše zdravstvene institucije po ovom pitanju ne primjenjuju adekvatnu evidenciju“, objasnila je Mijović, prenosi PR centar.
Prema njenim riječima, kao i kod mnogih problema sa kojima se sprecifično suočavaju grupe sa povećanim rizikom od socijalne isključenosti, problemu predoziranja nije dato dovoljno prostora, niti mu se posvećuje potrebna pažnja.
Smrti od predoziranja je, kaže ona, moguće prevenirati malim investicijama u sistem.
"Potrebno je da sve zdravstvene institucije posjeduju antidote za predoziranje (lijekove koji poništavaju dejstvo psihoktivne supstance), koji gotovo da ne predstavljaju opterećenje za zdravstveni budžet, a neophodno je i da je dovoljan broj zdravstvenih radnika upoznat sa simptomima predoziranja i načinom reagovanja“, pojasnila je Mijović.
Osim toga, potrebno je, kako smatra, voditi evidenciju o slučajevima predoziranja, kako bi se pratila situacija na terenu da bi sistem brže, fleksibilnije i adekvatnije reagovao.
Mijović je kazala da se u Crnoj Gori ne prati ni situacija na crnom tržištu narkotika.
„Ozbiljnije zemlje imaju načine da prate koje su droge na ilegalnom tržištu dostupne, ali i kakva im je čistoća. U mnogim drugim zemljama postoji uvezanost insitucija, razvijeni su načini da se alarmiraju korisnici, kada na tržištu dođe do promjena u sastavu droge koju konzumiraju“, rekla je Mijović.
Ona je pojasnila da ozbiljne zemlje obezbjeđuju korisnicima droge antidote i to uz pribor za bezbjedno injektiranje u centrima gdje se vrši zamjena špriceva i igala.
Mijović je ocijenila da u Crnoj Gori postoje zakonske prepreke za nabavku i dijeljenje antidota, npr naloxone od nevladinih organizacija.
"U nekim zemljama su dostupni i testovi kojima se utvrđuje sastav i tzv “čistoća” droge, kako bi korisnici znali šta uzimaju i da prema tome umjeli da droge doziraju, ali i da reaguju u slučaju predoziranja. Već smo istakli, u Crnoj Gori gotovo svi mogući sistemi prevencije predoziranja nedostaju“, poručila je Mijović.
NVO Juventas, kako je kazala, i ove godine obilježava Međunarodni dan prevencije predoziranja, kako bi se skrenula pažnja na taj gorući problem među populacijom osoba koje koriste droge.
„Dokumentarni film, našeg kolege Mladena Vujovića, ima za cilj da promoviše obavezu prevencije predoziranja, kao i da naglasi potrebu za dostupnošću antidota potrebnih za predoziranje opijatima, koji su trenutno dostupni samo u državnim bolnicama i u okviru Hitne medicinske pomoći“, rekla je Mijović.
Kroz kontinuirani rad sa klijentima, radionice i individualna savjetovanja, zaposleni u Juventasu, kako je navela, kontinuirano rade na podizanju svijesti o tom važnom i nedovoljno zastupljenom problemu među ljudima koji koriste drogu, kao i njihovim prijateljima i porodicama.
„Smrti uslijed predoziranja se mogu spriječiti“, poručila je Mijović.