Prema najnovijim podacima sa liste čekanja Specijalističke preglede, snimanja i operacije na KCCG nije ostvarilo 250 građana
Od ovog broja čak je 200 kardiovaskularnih bolesnika koji se nalaze na listi čekanja na Klinici za bolesti srca, piše Dan.
Podgorički dnevnik navodi da građani koji su se obraćali redakciji u prethodnom periodu, tvrde da kod specijalista kardiologa, gastroenterologa i endokrinologa u KCCG nije moguće zakazati pregled u roku od tri mjeseca, zbog velikih gužvi i zahtjeva građana za liječenje.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano da se prvi specijalistički nalaz mora uraditi u roku od 30 dana.
Prema podacima KCCG, najveći broj oboljelih nalazi se na listi čekanja za pregled i operacije na Klinici za bolesti srca (200), gdje su primorani da zbog nedostatka kreveta i kapaciteta pacijente prebacaju na druga odjeljenja, navodi Dan.
Na medicinske pretrage u Centru za kardiologiju čeka 160 pacijenata, dok se na listi za operacije u Centru za kardiohirurgiju nalazi 34 osoba.
Liječenje na Klinici za onkologiju i radioterapiju čeka osam osoba, i to na Odjeljenju za nuklearnu mecicinu, dok poslije dugo godina nema listi čekanja na zračenje dojki pacijentkinja.
Na operativne zahvate i specijalističke preglede na Klinici za ortopediju i traumatologiju čekaju 33 građana.
Podgorički dnevnik navodi da lista čekanja KCCG pokazuje da poslije nekoliko godina nijedan pacijent ne čeka na pregled i operaciju oka na Klinici za očne bolesti.
Fond za zdravstveno osiguranje je sklopio ugovore sa sedam privatnih ustanova iz oblasti oftalmologije Dr Lutovac Berane, Dr Jovović, Oftalens Koturović, OKO vmmm, Lens komerc iz Podgorice, Vid, optika Okulus i Dr Marina iz Bara.
Prije tri godine na Klinici za očne bolesti na operaciju katarakte i druge intervencije čekalo je preko 800 građana, podsjeća Dan.
Analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i dačetvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici.
U analizi Instituta za javno zdravlje ističe se da u zdravstvenom sistemu radi 1.616 doktora medicine ili 28 odsto, 489 medicinara s višom školom i 3.493 medicinske sestre i tehničara.
U analizi Instituta se navodi da je obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije niska.
Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.