Svako parče plastike ikada proizvedeno i dalje se nalazi negdje oko nas
Eho ove dramatične činjenice zvoni na uzbunu i ukazuje na realnu „plastičnu” apokalipsu koja nas čeka ukoliko već danas ne promijenimo odnos prema upotrebi jednokratne ambalaže, upozoravaju iz organizacije Zero Waste Montengero, piše Pobjeda.
Aleksandra Aubertin, jedna od osnivačica ove organizacije, uvjerena je da će zabrana plastičnih kesa biti uključena u najnovije ažuriranje novog zakona o upravljanju otpadom jer je to, kako navodi, put na koji se Crna Gora obavezala svojom evropskom agendom.
“U posljednjih šest mjeseci, stvari su se puno promijenile: prije svega, Crna Gora je u decembru 2018. godine otvorila poglavlje 27, poglavlje o životnoj sredini u pregovorima sa EU. Samo dva mjeseca kasnije, Evropska komisija donijela je novi zakon kojim se zabranjuju određene vrste plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući okso-razgradive kese, koje su najčešće korištene vrste kesa u Crnoj Gori budući da one imaju najveći negativan uticaj na prirodu i, protivno terminološkoj oznaci, ne mogu se reciklirati. Vlada Crne Gore vrlo dobro zna da ne postoji alternativa nego obaveza usklađivanja s ovim zakonodavstvom ako želimo vidjeti zatvaranje poglavlja. Uvjereni smo da će zabrana plastičnih kesa biti dio izmjena nacionalnog zakonodavstva”, kaže Aubertin.
Prema njenim riječima, svaka država članica ili kandidat za članstvo u Evropsku uniju ima obavezu da smanji godišnju potrošnju kesa na najviše 90 po osobi do kraja 2019. godine, odnosno najviše 40 po osobi do kraja 2025.
“Takođe, predviđena je zabrana plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, tanjiri, čaše, mješalice za napitke, slamčice, pa čak i pamučni štapići za uši na plastičnim palicama, jer postoji jednostavna alternativa za te proizvode, odnosno predmeti koji se mogu ponovo koristiti. U ovom trenutku procjenjujemo da svaki građanin godišnje koristi 730 plastičnih kesa. Imamo manje od pola godine da ih smanjimo na 90 da bi bili u skladu s ovim zakonodavstvom. Potpuna zabrana plastičnih vrećica nije uslov EU, ali je to najlakše i najefikasnije rješenje u odnosu na pokušaj ograničavanja njihove upotrebe, posebno ovdje u Crnoj Gori”, navela je ona.
Aubertin je istakla da je vrlo važno je sprovesti ovaj zakon putem kontrola i ekonomskih podsticaja od samog početka, kao i osigurati da se građanima daju alternative koje će zamijeniti vreće za smeće i vrećice za kupovinu. Zero Waste Montenegro, na primjer, svim svojim novim članicama daje visokokvalitetnu višekratnu vrećicu proizvedenu u Crnoj Gori.
“Što se tiče plastičnih boca, trgovci na malo i proizvođači/ uvoznici mogu zajednički sprovesti vrlo jednostavno rješenje, uz malo učešće Vlade i bez troškova za potrošača, koje je dokazano kao vrlo efikasno u mnogim zemljama kao što je Litvanija koja je dosegla više od 92 odsto recikliranja. Ovo rješenje naziva se šema povrata depozita: prilikom kupovine boca plaćate depozit od 10 centi a novac dobijate nazad kada vratite upotrijebljenu bocu. Jednostavno i vrlo efikasno”, objasnila je ona.
Kako je napomenula, razlog zbog kojeg se najviše usređuju na plastičnu ambalažu je taj što je to najgore postavljen dizajn ikada izumljen: ambalaža za jednokratnu upotrebu namijenjena je korišćenju od svega nekoliko minuta, a zatim ostaje na našoj planeti nekoliko stotina godina.
“Sa gotovo osam milijardi ljudi koji svakodnevno konzumiraju sve više i više, očigledno da je to jedan od najozbiljnijih problema s kojima se svijet danas suočava. Samo pogledajte fotografiju plaže na Filipinima i možda ćete vidjeti kako će Crna Gora izgledati za nekoliko godina ako sada ne preduzmemo akciju. Naravno, svi znamo da je plastika praktična, jeftina i higijenska, ali njena upotreba kao jednokratnog proizvoda jednostavno nije održiva! Jesmo li zaboravili kako su naši djedovi i bake živjeli bez plastike”, upitala je ona.
Aubertin je naglasila da trenutno rade na rangiranju supermarketa i njihovom plastičnom ,,otisku“, seriji dokumentaraca o tome kako smanjiti otpad svugdje u Crnoj Gori i nekoliko drugih projekata.
“Većina građana u Crnoj Gori vrlo dobro zna da plastične kese nijesu dobre za okolinu i zdravlje, ali često ne žele preduzeti korake kako bi ih zamijenili cegerom iz nekoliko razloga. Naime, u Crnoj Gori se cegeri vezuju za bake, a ljudi žele da izgledaju modernije. I mnogi misle da su plastične vrećice znak bogatstva: ,,što više kupujete, toliko ste bogatiji“, ali je vrlo površno i kratkovidno razmišljati na taj način. U zapadnim zemljama to je bilo isto prije 20-30 godina, a sada kada tražite plastičnu vrećicu u trgovini, ljudi gledaju na vas kao da ste iz praistorije! Već godinama u Zapadnoj Evropi, nošenje cegera je vrlo trendovsko”, kazala je ona.Eho ove dramatične činjenice zvoni na uzbunu i ukazuje na realnu „plastičnu” apokalipsu koja nas čeka ukoliko već danas ne promijenimo odnos prema upotrebi jednokratne ambalaže, upozoravaju iz organizacije Zero Waste Montengero, piše Pobjeda.
Aleksandra Aubertin, jedna od osnivačica ove organizacije, uvjerena je da će zabrana plastičnih kesa biti uključena u najnovije ažuriranje novog zakona o upravljanju otpadom jer je to, kako navodi, put na koji se Crna Gora obavezala svojom evropskom agendom.
“U posljednjih šest mjeseci, stvari su se puno promijenile: prije svega, Crna Gora je u decembru 2018. godine otvorila poglavlje 27, poglavlje o životnoj sredini u pregovorima sa EU. Samo dva mjeseca kasnije, Evropska komisija donijela je novi zakon kojim se zabranjuju određene vrste plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući okso-razgradive kese, koje su najčešće korištene vrste kesa u Crnoj Gori budući da one imaju najveći negativan uticaj na prirodu i, protivno terminološkoj oznaci, ne mogu se reciklirati. Vlada Crne Gore vrlo dobro zna da ne postoji alternativa nego obaveza usklađivanja s ovim zakonodavstvom ako želimo vidjeti zatvaranje poglavlja. Uvjereni smo da će zabrana plastičnih kesa biti dio izmjena nacionalnog zakonodavstva”, kaže Aubertin.
Prema njenim riječima, svaka država članica ili kandidat za članstvo u Evropsku uniju ima obavezu da smanji godišnju potrošnju kesa na najviše 90 po osobi do kraja 2019. godine, odnosno najviše 40 po osobi do kraja 2025.
“Takođe, predviđena je zabrana plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kao što su pribor za jelo, tanjiri, čaše, mješalice za napitke, slamčice, pa čak i pamučni štapići za uši na plastičnim palicama, jer postoji jednostavna alternativa za te proizvode, odnosno predmeti koji se mogu ponovo koristiti. U ovom trenutku procjenjujemo da svaki građanin godišnje koristi 730 plastičnih kesa. Imamo manje od pola godine da ih smanjimo na 90 da bi bili u skladu s ovim zakonodavstvom. Potpuna zabrana plastičnih vrećica nije uslov EU, ali je to najlakše i najefikasnije rješenje u odnosu na pokušaj ograničavanja njihove upotrebe, posebno ovdje u Crnoj Gori”, navela je ona.
Aubertin je istakla da je vrlo važno je sprovesti ovaj zakon putem kontrola i ekonomskih podsticaja od samog početka, kao i osigurati da se građanima daju alternative koje će zamijeniti vreće za smeće i vrećice za kupovinu. Zero Waste Montenegro, na primjer, svim svojim novim članicama daje visokokvalitetnu višekratnu vrećicu proizvedenu u Crnoj Gori.
“Što se tiče plastičnih boca, trgovci na malo i proizvođači/ uvoznici mogu zajednički sprovesti vrlo jednostavno rješenje, uz malo učešće Vlade i bez troškova za potrošača, koje je dokazano kao vrlo efikasno u mnogim zemljama kao što je Litvanija koja je dosegla više od 92 odsto recikliranja. Ovo rješenje naziva se šema povrata depozita: prilikom kupovine boca plaćate depozit od 10 centi a novac dobijate nazad kada vratite upotrijebljenu bocu. Jednostavno i vrlo efikasno”, objasnila je ona.
Kako je napomenula, razlog zbog kojeg se najviše usređuju na plastičnu ambalažu je taj što je to najgore postavljen dizajn ikada izumljen: ambalaža za jednokratnu upotrebu namijenjena je korišćenju od svega nekoliko minuta, a zatim ostaje na našoj planeti nekoliko stotina godina.
“Sa gotovo osam milijardi ljudi koji svakodnevno konzumiraju sve više i više, očigledno da je to jedan od najozbiljnijih problema s kojima se svijet danas suočava. Samo pogledajte fotografiju plaže na Filipinima i možda ćete vidjeti kako će Crna Gora izgledati za nekoliko godina ako sada ne preduzmemo akciju. Naravno, svi znamo da je plastika praktična, jeftina i higijenska, ali njena upotreba kao jednokratnog proizvoda jednostavno nije održiva! Jesmo li zaboravili kako su naši djedovi i bake živjeli bez plastike”, upitala je ona.
Aubertin je naglasila da trenutno rade na rangiranju supermarketa i njihovom plastičnom ,,otisku“, seriji dokumentaraca o tome kako smanjiti otpad svugdje u Crnoj Gori i nekoliko drugih projekata.
“Većina građana u Crnoj Gori vrlo dobro zna da plastične kese nijesu dobre za okolinu i zdravlje, ali često ne žele preduzeti korake kako bi ih zamijenili cegerom iz nekoliko razloga. Naime, u Crnoj Gori se cegeri vezuju za bake, a ljudi žele da izgledaju modernije. I mnogi misle da su plastične vrećice znak bogatstva: ,,što više kupujete, toliko ste bogatiji“, ali je vrlo površno i kratkovidno razmišljati na taj način. U zapadnim zemljama to je bilo isto prije 20-30 godina, a sada kada tražite plastičnu vrećicu u trgovini, ljudi gledaju na vas kao da ste iz praistorije! Već godinama u Zapadnoj Evropi, nošenje cegera je vrlo trendovsko”, kazala je ona.