Zadovoljni trendom smanjenja poreskog duga

Direktor PU, Miomir M. Mugoša, na okruglom stolu Javne finansije između dostupnosti i tajni, koji je organizovalo Društvo profesionalnih novinara (DPNCG), ocijenio je da je porasla svijest poreskih obveznika i lokalnih samouprava da se poreske obaveze moraju plaćati.

On je kazao je da su u toj instituciji zadovoljni trendom smanjenja poreskog duga, prenosi PR centar.

„Jednako kao što možemo da kažemo da smo zadovoljni smanjenjem poreskog duga, možemo da kažemo da smo kroz izradu Plana vrlo posvećeno napravili analizu poreskog duga i od nekoliko mjera, koje daju efekte, izvojili smo reprogram“, naveo je Mugoša.

On je istakao da je PU naplatila 50 miliona eura za nepune dvije godine i dodao da očekuje da u naredne dvije i po godine reprogama, taj iznos bude veći od 100 miliona eura.

Mugoša je kazao da je vrlo značajno što je u prethodnom periodu povećan stepen poreske discipline i dodao da je porasla svijest poreskih obveznika i lokalnih samouprava da se poreske obaveze moraju plaćati.

„U prilog tome najbolje govori podatak da, uz nikad manje represivnih mjera, nije Poreska uprava naplatila bolje prihode. U četiri mjeseca ove godine naplatili smo 26 miliona eura prihoda više nego što je planirano, a plan je povećan za 80 miliona u odnosu na prošlu godinu“, istakao je on.

Mugoša je dodao da je siguran da će se trend smanjenja poreskog duga nastaviti.

„Imamo nekoliko državnih kompanija, Montenegro airlines i tri željeznička preduzeća čiji poreski dug je 30 miliona eura. Montenegro airlines je u prethodnih godinu i po zaustavio rast poreskog duga, jer se sve isplate vrše sa doprinosima, a Željeznička infrastruktura je to pokazala kroz reprogram poreskog duga“, naveo je on.

Kako je podsjetio, 90 miliona eura je bio dug lokalnih samouprava na kraju decembra 2014. godine.

„Ministarstvo finansija je, da bi podržalo stabilizaciju javnih finansija, omogućilo da se te obaveze plate na period od 20 godina. Ukupan reprogramirani dug je bio 90 miliona eura, na današnji dan je dospjelo 14 miliona eura koje su lokalne samouprave platile. Taj dug trenutno iznosi nekih 76 miliona eura“, kazao je Mugoša.

Predstavnik Ministarstva finansija, Bojan Paunović, kazao je da su javne finansije stabilne i dodao da je glavni ekonomski cilj Vlade stvaranje dinamičnog i održivog ekonomskog rasta.

Prema njegovim riječima, bilo je neohodno obezbijediti stabilnost javnih finansija, na način da je od samog početka prepoznata potreba nastavka konsolidacije javnih finansija.

„U tom smilsu, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani, osmišljene su mjere kako kroz dokument sanacije, tako kasnije kroz Fiskalnu strategiju, koje se sprovode kontinuirano i koje u krajnjem treba da doprinesu smanjenu budžetskog deficita, stvaranju preduslova za smanjenje javnog duga, ali i stvaranju prostora da se jačaju kapitalni izdaci koji u krajnjem predstavljaju segment budžeta koji najviše doprinosi ekonomskom rastu naše zemlje“, rekao je Paunović.

Poslanik Raško Konjević kazao je skoro nijedan parameter iz Fiskalne strategije, ključnog dokumenta Ministarstva finansija usvojenog u julu 2017. godine, više “ne stoji“.

„Pozitivan je na prihodnoj, ali mnogo više negativan na rashodnoj strani. U sljedećoj godini, na koji se period završna Fiskalna strategija odnosi, sufcit budžeta trebalo je da bude 220 miliona eura. Budžet je već simbolično trebalo da u ovoj godini bude u suficitu“, rekao je Konjević.

On je naveo da je ključan nedostatak to što su budžeti, “kako koja godina prolazi, sve manje transparentni i što je sve više poluskrivajućih kategorija“.

„Teško možete govoriti o sistemu u kojem nekome dozvoljavate da ne plaća porez, a onda idete kod drugih poreskih obveznika i prema njima ste vrlo restriktivni ili prema njima poštujete zakon“, rekao je Konjević.

Poslanik Aleksandar Damjanović smatra da se neopravdano malo prostora posvećuje rizicima garancija, načinima kako se one daju, koriste, kontrolišu.

Kako je naveo, u tom dijelu, Međunarodni monetarni fond konstatovao je da postoje značajna opterećenja sa garancijama.

Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Branislav Radulović, kazao je da ta institucija kod tekućeg budžeta ima uvid u dokumentaciju, ali je ne smije objaviti, jer postoji oznaka „interno“.

„Imamo zahtjev od novinara ili poslanika koji potražuju određeni podatak, mi kao DRI imamo pristup tome, na njemu se nalazi podatak interno, i mi ga ne možemo proslijediti vama“, rekao je Radulović.

On je kazao da je Senat DRI za ovu godinu predložio novu revizuju, pojašnjavajući da je to revizija efikasnosti, koja se zove „Uspješnost uspostavljanja i kontrole evidencije državne imovine kod državnih organa“.

„U ovom trenutku ona se sprovodi kao terenska revizija, obuhvatiće period 2015-2018. godina. Obuhvatiće više subjekata revizije, i to ministarstva finansija i saobraćaja i pomorstva, uprave za imovinu, za bezbjednost hrane, za nekretnine, za željeznicu“, naveo je Radulović.

On je rekao da će ta revizija biti završena do juna ove godine.

„Subjektima revizije je već proslijeđen preliminarni izvještaj i do 3. juna oni su dužni kao takvi da se izjasne na nalaz DRI“, kazao je Radulović.

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala da se okrugli sto realizuje u parnerstvu sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz finansijsku podršku Evropske unije.

„DPNCG je objavilo seriju tekstova koji se tiču Porekse uprave, poreskog duga, načina trošenja novca iz državnog budžeta, kako na lokalnom, tako na državnom nivou, problema zaduženosti opština“, zaključila je Radulović.