On je danas, na konferenciji povodom obilježavanja 40 godina od katastrofalnog zemljotresa, kazao da je zadatak svih, a posebno struke, da se gradi po propisima, što više smanji seizmički rizik, poštuju planovi i procedure.

„Prošlo je 40 godina od kako je priroda potvrdila nadmoć nad čovjekom. Tog 15. aprila 1979. godine, nepredvidivost kojom se obračunavala sa ljudskom potrebom za ustaljenošću, navikama i redom, djelovala je surovo i zastaršujuće. Nezapmćena prirodna katastrofa porušila je cijelo naše primorje i odnijela 101 život“, rekao je Radulović.

On je naveo da su u zemljotresu 1979. godine razoreni domovi, bolnice, škole, cijela naselja, srušeni spomenici, muzeji, hoteli, a željeznička infrastruktura potpuno je uništena.

„Iskustvo iz 1979. godine obogatilo je naš naučni i stručni kapacitet u tretiranju seizmoloških pojava i minimizovanju njihovih efekata“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, priča o velikom zemljotresu, koji je srušio trećinu Crne Gore, svojevrsna je oda novom početku, herojstvu, solidarnosti i požrtvovanosti.

„Tadašnjih šest republika SFRJ, udružile su narode i narodnosti da pomognu svojoj najsiromašnijoj članici, Crnoj Gori“, rekao je Radulović i dodao da je procijenjena šteta bila skoro 4,5 puta veća od nacionalnog bruto proizvoda.

Radulović je naveo da se posljednje dvije godine intezivno radi na sprovođenju Zakona o planiranju i izgradnji objekata.

„Sve analize zemljotresa u posljednje vrijeme pokazuju da su tragični efekti najviše naglašeni u vezi sa bespravno podignutim objektima i onima kod kojih je izostalo poštovanje savremenih plansko-građevinskih standarda“, dodao je Radulović.

Kako je naveo, bezbjednost je prvi razlog „obračuna“ sa divljom gradnjom, koja povećava rizik od katastrofalnih posljedica, posebno u slučaju zemljotresa.

Radulović je dodao da divlja gradnja narušava koncept visoko kvalitetnog turizma i unižava ekološku svijest.

On je ukazao na značaj preventive od zemljotrsa, kroz poštovanje arhitektonske prakse, kao i na potrebno znanje o toj pojavi, ukoliko do nje dođe.

Radulović je kazao da je preventiva, odnosno poznavanje procedura i ponašanja tokom i nakon zemljotresa, dobar način da se smanji šteta i sačuvaju životi.

„Bezbjednost zaposlenih obezbjeđuje se pravovremenom identifikacijom bezbjednosnih rizika, adekvatnom prevencijom i predviđanjem načina reagovanja, kao i osposobljavanjem službenika i osoblja zgrada za adekvatno reagovanje u takvim prilikama“, dodao je on.

To, kako je naveo Radulović, podrazumjeva postojanje dobre baze podataka o postojećim bezbjednosnim rizicima – procjenu ugroženosti kuća, zgrada i ustanova, odnosno građana.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da je taj resor, kada su u pitanju zaštita i spašavanje, preduzeo niz aktivnosti u cilju preventivnog djelovanja na pojave svih vrsta hazarda, uključujući i zemljotrese.

„Crna Gora ima kapacitete za prvi odgovor, koji je najneophodniji u smislu pronalaska žrtava, njihovog zbrinjavanja, raščišćavanja terena i formiranja privremenih naselja“, rekao je on.

Prema riječima Nuhodžića, ni mnogo bogatije države od Crne Gore nemaju kapacitete da se same izbore sa posljedicama zemljotresa, pa takve situacije zahtijevaju međuunarodnu pomoć.

On je kazao da je Crna Gora izgradila sistem zaštite i spašavanja na lokalnom i državnom nivou, ali ga mora stalno jačati i dodatno ulagati i opremu i obuku spasilaca, drugih učesnika sistema, kao i raditi na uspostavljanju materijalnih rezervi za potrebe sistema.

Nuhodžić je podsjetio da je Vlada 2017. godine donijela Strategiju za smanjenje rizika od katastofa.

Kako je dodao, usvojen je i Nacionaln plan zaštite i spašavanja od zemljotresa, dokument kojim su sagledani rizici, prijetnje i opasnosti od zemljotresa, definisane mjere za spašavanje i zaštitu i procedure institucionalnog odgovora u slučaju zemljotresa.

Nuhodžić je naveo da je nedavno završena baza podataka o štetama od elementarnih nepogoda, uključujući i zemljotrese.

„Ministarstvo unutrašnjih poslova je preduzelo niz konkretnih preventivnih, planskih i edukativnih aktivnosti radi što kvalitenijeg odgovora na potencijalne zemljotrese“, kazao je on.

Nuhodžić je rekao da su seizmičke aktivnosti u Crnoj Goru vrlo prisutne, na njih nije moguće uticati.

„Ali je moguće uticati na njihove posljedice, i u tim okolnostima koje mogu izazvati mnogo žrtava, država mora imati spreman odgovor. Crna Gora je uspostavila sistem za koordinaciju i rukovođenje u zaštiti i spašavanju u slučaju zemljotresa i drugih nesreća“, naveo je on.

Na nivou države, kako je dodao Nuhodžić, postoji oko 150 obučenih spasilaca za spašavanje iz ruševina, a u Direktoratu za vanredne situacije postoje evidencije materijalno tehničkih sredstava koje bi bile korščćene u slučaju zemljotresa.

„Postoje jasno definisane operativne procedure kako i ko reaguje u slučaju zemljotresa većih razmjera“, rekao je on.

Generalna direktorica direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu održivog razvoja i tuurizma, Tatjana Vujošević, rekla je da su u Crnoj Gori velike građevinske aktivnosti i da je prisutan trend porasta investicija.

„Moramo imati na umu da se Crna Gora nalazi na trusnom području, sa visokim seizmičkim rizikom i ako se ne vodi računa kako i gdje se gradi povećaće se rizik od zemljotresa“, istakla je Vujošević.

Ona je kazala da je nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora nastavila da koristi propise u oblasti građevinarstva, koji su naslijeđeni iz zajedničkih država.

Prema riječima Vujošević, ti propisi nijesu usklađeni sa propisima i standradima Evropske unije (EU), što predstavlja kočnicu za slobodan protok roba i usluga.

Ona je objasnila da se “nametnula” potreba uvođenja novih propisa i standarda građenja u crnogorskom tehničkom zakonodavstvu.

Vujošević je navela da je Institut za standardizaciju usvojio više od 80 odsto standarda iz oblasti građevinarstva, koji su identični evropskim.

„Ministarstvo održivog razvoja i turizma je na osnovu smjernica koje su pripremili eksperti iz Crne Gore, za pojedine vrste građevinskih konstrukcija u skladu sa usvojenim novim crnogorskim standardima, donijelo pravilnike za različite vrste građevinskih konstrukcija“, rekla je Vujošević.

Ti pravilnici, kako je dodala, treba da zamijene tehničke propise naslijeđene iz bivših država.

„Vlada je usvajanjem Akcionog plana za usvajanje euro kodova iz 2014. godine oprijedijelila oko milion eura Institutu za standardizaciju za donošenje kodova na crnogorskom jeziku, sa nacionalnim aneksima“, istakla je Vujošević.

Euro kodovi su, kao je objasnila, evropski standardi koji se sastoje iz 58 djelova za proračun građevinskih konstrukcija i prestavljaju unificirana pravila za projektovanje.

Do sada je, prema riječima Vujošević, usvojeno 30 proritetnih euro kodova sa nacionalnim aneksima, a tokom ove godine očekuje se i usvajanje ostalih djelova.

Otpornost gradova na zemljotrese, kako je dodala, postiže se održivom urabanizacijom, primjenom standarda projektovanja i pridržavanja zakona koji reguliše oblast planiranja prostora i izgradnje objekata.

“Smanjenje troškova pri izgradnji, pogrešna primjena propisa, glavni su razlozi zašto se dobro projektovane zgrade mogu srušiti. Dobra građevinska praksa i sprovođenje propisa su osnov otpornosti na zemljotres, i potrebno je da se ulože značajni napori kako bi oni poštovali”, zaključila je Vujošević.

Sjećanje na dan kada je ovdje bilo prohodno samo nebo