Korišćenje sredstava iz IPARD projekta predstavlja početak velikog investicionog zamaha u crnogorskoj poljoprivredi, saopštio je resorni ministar, Milutin Simović.
On je dodao da će kroz njega biti podržan 21 projekat sa ukupnim iznosom investicija većim od 12,5 miliona eura.
„Kao rezultat prvog javnog poziva za bespovratnu podršku investicijama u preradi kroz IPARD program biće podržan 21 projekat sa ukupnim iznosom investicija većim od 12,5 miliona eura“, kazao je Simović na prezentaciji rezultata poziva na Cetinju.
Simović je, u prisustvu korisnika ugovorene podrške – 21 preduzetnika iz Bara, Bijelog Polja, Budve, Cetinja, Mojkovca, Nikšića, Podgorice i Pljevalja, predstavnika Delegacije EU u Crnoj Gori, lokalne samouprave, kao i nadležnih institucija uključenih u realizaciju IPARD-a, rekao da je zadovoljan što se zajedno obilježava novi iskorak u crnogorskoj poljoprivredi.
„Zajedno označavamo početak velikog investicionog zamaha u crnogorskoj poljoprivredi – početak korišćenja sredstava iz velikog IPARD programa. Pred nama je godina u kojoj će crnogorska poljoprivreda značajno osnažiti kapacitete u primarnoj proizvodnji i preradi, uz izdašnu bespovratnu podršku evropskih fondova i Vlade“, saopštio je Simović.
Na taj način, prema njegovim riječima, svi zajedno doprinose jasnoj vidljivosti evropske i Vladine podrške i šalju poruku ohrabrenja za buduće korisnike za nove pozive.
Simović je naveo da su podržani projekti iz sektora prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća, gdje je podrškom obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme.
Ukupan iznos investicija je preko 12,5 miliona eura, a bespovratna podrška je preko pet miliona eura. Bespovratna podrška iz EU fondova iznosi 3,9 miliona eura, a iz nacionalnog budžeta 1,3 miliona.
„Realizacijom tih investicija obezbijediće se novih 85 radnih mjesta i održivost 786 postojećih. Osiguraće se plasman i razvoj za oko sedam hiljada postojećih kooperanata i mogućnosti za brojne nove“, saopštio je Simović.
On je kazao da će te investicije obezbijediti povećanje kapaciteta prerađivačke industrije za preradu novih 15 miliona litara mlijeka, kao i proizvodnju novih pet miliona kilograma mesnih prerađevina uz dvije nove klanice, 700 hiljada kilograma pršuta i 150 hiljada litara vina.
Simović je dodao i da jedan broj pristiglih aplikacija na javni poziv nije bio uspješan, ali da je cijeli proces sproveden dosljedno po EU pravilima i procedurama.
„Pažljivo smo analizirali razloge zbog kojih pojedine aplikacije nijesu bile uspješne. Dominantan razlog je što aplikanti nijesu odgovorili na obavještenje o dopuni dokumentacije ili nijesu odgovorili u cjelosti, odnosno nijesu dostavili dokumentaciju koja je neophodna za dalje razmatranje projekta“, saopštio je Simović.
On je kazao i da je bilo kašnjenja od samo dan ili dva.
„To su EU procedure koje smo usvojili i koje su jednake za sve aplikante“, poručio je Simović, ocjenjujući da je u tome dobro što određeni broj aplikanata ima spremnu dokumentaciju za novi javni poziv koji se priprema i biće objavljen tokom godine.
Simović je naveo da je u toku proces kontrole zahtjeva za bespovratnu podršku investicijama u primarnoj proizvodnji, gdje je stiglo čak 389 zahtjeva za planirane investicije od oko 27 miliona eura.
„Kroz svakodnevnu direktnu komunikaciju sa domaćinima širom Crne Gore dobijamo brojne sugestije i očekivanja da ovaj proces mora biti brži. Razumijem te poruke i nestrpljenje, zbog čega apelujem na sve nadležne službe i odgovorne pojedince da ulože dodatnu energiju“, poručio je Simović.
On je dodao da radno vrijeme ne smije da bude barijera, kao što to nije vrijednim domaćinima, koji rade cijeli dan.
„S druge strane, moramo svi zajedno uvažiti činjenicu da imamo procedure koje se moraju do kraja ispoštovati i koje su jednake za sve, bez izuzetka. Zbog toga, pozivam i proizvođače da budu brži u prikupljanju i podnošenju neophodne dokumentacije“, saopštio je Simović.
Simović je naveo da je nakon detaljnog uvida u dinamiku procesa, dobio informaciju da će najveći broj zahtjeva biti spreman za ugovaranje u narednim sedmicama i da postoje kapaciteti da se posao završi do sredine aprila.
On je kazao da poseban značaj za poljoprivrednu proizvodnju ima rastući broj turista koji posjećuju Crnu Goru.
„Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata na sjeveru i jugu, odnosno auto-puta, ski centara i turističkih kompleksa, dodatno će se povećati i potrebe tržišta i mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda“, rekao je Simović.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Podgorici, Herman Spitz, saopštio je da je zadovoljan što prisustvuje događaju povodom uspješnog ugovaranja podrške i početka aktivnosti na modernizaciji prerade poljoprivrednih proizvoda.
On je naveo da je riječ o zajedničkoj podršci EU i Crne Gore razvoju ruralnih područja, povećanju konkuretnosti poljoprivredne proizvodnje i usvajanju visokih evropskih standarda za održivo korišćenje zemljišta, bezbjednost hrane i bolji pristup tržištu.
Prema riječima Spitza, broj primljenih aplikacija za podršku i primarnu proizvodnju i preradu premašio je početna očekivanja.
„To je pozitivan signal i pokazatelj da su crnogorskom sektoru poljoprivrede potrebne velike investicije, da su proizvođači spremni za izazov u cilju unaprjeđenja proizvodnje, ali i pokazatelj da crnogorska poljoprivreda ima budućnost“, kazao je Spitz.
On je dodao da IPARD fondovi nude šansu da se ide u tom pravcu.
Spitz je podsjetio da je EU za Crnu Goru kroz IPARD program opredijelila 39 miliona eura, što, uz sufinansiranje Vlade i korisnika, može imati ukupan efekat od više od 70 miliona.
„Zajedno smo jači. Siguran sam da ćemo zajedno značajno doprinijeti razvoju poljoprivrede i da će značajne benefite imati stanovništvo u ruralnim područjima“, naveo je Spitz.