Najveći problem je gradnja postrojenja za reciklažu čvrstog otpada
Izgradnja infrastrukturnih postrojenja za sakupljanje, skladištenje i reciklažu čvrstog otpada i prečišćavanje otpadnih voda predstavljaće najveći problem u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) o Poglavlju 27, smatra predstavnica Instituta za biologiju mora u Kotoru, Vesna Mačić.
Ona je kazala da je Poglavlje 27 - Životna sredina i klimatske promjene veoma zahtjevno u smislu ispunjavanja kriterijuma za zaštitu životne sredine i praćenje stanja.
“Osim razvijanja svijesti kod građana, administrativnih i naučnih kapaciteta, smatram da će najveći problemi, odnosno novčani izdaci biti u izgradnji infrastrukturnih postrojenja za sakupljanje, skladištenje i reciklažu čvrstog otpada i prečišćavanje otpadnih voda”, saopštila je Mačić agenciji MINA.
Ona je dodala da Crna Gora nema kadrovskih, a pogotovo novčanih sredstava za ispunjavanje svih obaveza iz Poglavlja 27.
“Značajna sredstva se dobijaju iz EU kroz razne vrste projekata i treba insistirati na većem i efikasnijem korišćenju raspoloživih fondova”, rekla je Mačić.
Ona je podsjetila da su istraživanja mora najskuplja poslije istraživanja svemira, tako da ni znatno bogatije države nijesu u stanju da potpuno izučavaju more.
"Ipak, treba reći da u Crnoj Gori ne samo da nedostaje novih istraživanja mora, već i adekvatnog monitoringa koji bi svaka zemlja morala da radi i što će nam morati postati obaveza prilikom ulaska u EU", objasnila je Mačić.
Ona je navela da je teško precizno saopštiti podatak o količini plastičnog otpada koji se nalazi u moru.
"Svakako svjedoci smo da je u moru daleko više plastike nego što bi trebalo da bude i tim trendom prijeti da uskoro lovimo više plastike nego ribe", kazala je Mačić.
Ona je dodala da je zahvaljujući IPA projektu DeFishGear, u kojem je učestvovao Institut za biologiju mora sa partnerima iz Jadransko-jonske regije, urađena zajednička procjena za regiju, koja je pokazala da su najveće količine čvrstog otpada, od oko 2,15 hiljada komada po kilometru kvadratnom, registrovane u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Crnoj Gori.
"Najveća količina tog otpada u svim zemljama se odnosi na plastične materijale namijenjene za jednokratnu upotrebu. Problem treba rješavati na kopnu, manjom upotrebom tih materijala, ispravnim skladištenjem i reciklažom", saopštila je Mačić.
Ona je navela da pozdravlja odluku EU o zabrani jednokratne upotrebe plastičnih materijala, jer ona, u crnogorskom i drugim morima, predstavlja najveću količinu čvrstog otpada i veliko opterećenje za životnu sredinu.
"Osim što u Crnoj Gori nema dovoljno jak zakonodavni okvir, smatram da je i politička volja i razumijevanje problema veoma bitno. Čini mi se da je veoma porastao broj akcija građana koji ukazuju na probleme i pomažu da se očiste makar neka manja područja u moru, ali i na kopnu", rekla je Mačić.
Ona smatra da to govori o povećanoj svijesti građana, zbog čega se nada da će ubrzo i zakonodavni okvir biti unaprijeđen i poštovan.
Mačić je podsjetila da je poznato da istraživanja nafte i gasa mogu imati negativan uticaj na živi svijet u moru, pogotovo na morske sisare i ribe.
“Nijesam sigurna koliko su sakupljeni svi neophodni podaci prije tih istraživanja u crnogorskom podmorju i koliko će eventualni budući monitoring pokazati moguće uticaje tih istraživanja. To je svakako pitanje za Agenciju za zaštitu životne sredine, koja ocjenjuje elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu”, objasnila je Mačić.
Ona je upozorila da u vremenu kada se u cijelom svijetu govori o klimatskim promjenama i smanjenju upotrebe fosilnih goriva, Crna Gora tek počinje istraživanja.
“Za državu koja je sebe proglasila ekološkom, to je licemjerno i svakako ne u skladu sa našim ekološkim opredjeljenjem”, rekla je Mačić.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.