Poglavlje 29, koje se odnosi na Carinsku uniju, jedno je od finansijski najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, saopštio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević.
On je dodao da će se uklanjanjem carinskih barijera olakšati izvoz domaće robe na evropsko tržište.
Drljević je kazao da je poštovanjem carinskih propisa obezbjeđeno jedinstveno trgovinsko područje i osigurani jednaki uslovi za sve učesnike na tržištu.
„Kada je riječ o crnogorskim privrednicima, uklanjanjem carinskih barijera pružiće se šansa za nesmetano plasiranje proizvoda, čime će biti olakšan izvoz domaće robe na tržište od oko 500 miliona potrošača“, rekao je Drljević na javnoj debati i Poglavlju 29 - Carinska unija, održanom u EU Info centru.
On je kazao da će se umrežavanje preduzeća i povećanje izvoza pozitivno odraziti na trgovinski bilans i cjelokupni poslovni ambijent u Crnoj Gori.
„S druge strane, naši građani će imati pristup kvalitetnijim proizvodima iz EU po znatno nižim cijenama usljed povećane konkurentnosti“, naveo je Drljević na debati koju su organizovali Generalni sekretarijat Vlade u saradnji sa Upravom carina.
Carinsko zakonodavstvo je, kako je rekao, u najvećoj mjeri usklađeno sa zakonodavstvom EU u toj oblasti, a naročito kad se govori o propisima koji se odnose na carinsku tarifu, carinska oslobađanja i zaštitu intelektualne svojine na granici.
„Konstantno unaprjeđenje i inoviranje relevantnih carinskih sistema Poglavlje 29 čini jednim od finansijski najzahtjevnih poglavlja u pregovorima sa EU“, naveo je Drljević.
Prema njegovim riječima, preduzete su opsežne aktivnosti na jačanju nacionalnog carinskog sistema, ali ih na putu ispunjenja obaveza iz EU agende i dalje čekaju izazovi.
„Uvjeren sam da naša država ima znanje i kapaciteta da odgovori na njih i da u doglednom periodu zatvorimo to poglavlje“, dodao je Drljević.
On je podsjetio da je Crna Gora 2014. godine otvorila pregovore u okviru Poglavlja 29 i da su definisana tri završna mjerila u cilju njegovog privremenog zatvaranja.
„Mjerila se odnose na dalje usklađivanje sa EU zakonondavstvom, kao i postizanje napretka u međusobnom povezivanju IT sistema što je i glavni izazov tog poglavlja“, naveo je Drljević.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je osnovni cilj Poglavlja osnaživanje ekonomskih odnosa između država članica EU i stvaranje boljih mogućnosti za zapošljavanje i obezbjeđivanje finansijske stabilnosti.
„Slobodan protok zakonite trgovine postiže se uvođenjem brzih i elektronskih procedura. To ne može biti ostvareno preko noći. U isto vrijeme Uprava carina mora obezbijediti djelotvornu kontrolu na granicama kako bi zaštitila društvo, javno zdravlje, životnu sredinu i kulturno naslijeđe“, rekao je Orav.
EU, kako je podsjetio, podržava sve funkcije crnogorske Uprave carina kroz uspostavljanje nacionalnog carinskog kompjuterizovanog sistema u iznosu od 3,3 miliona eura i osnaživajući kontrolu granica kroz strategiju integrisanog upravljanja granica u vrijednosti od 1,4 miliona eura, koji je finansirala EU.
„Evropski fondovi ne mogu pokriti sve troškove koji proističu iz ovog procesa. Sami IT alati koji moraju biti uvedeni koštaće milione EUR, stoga je važno da država ima jasnu viziju i uspostavi nacionalnu mapu puta sa dobrim tajmingom aktivnosti obezbjeđujući dovoljne finansije koje su planirane iz budžeta u narednim godinama“, rekao je Orav.
Kada je riječ o pregovorima, Crna Gora je proglašena zemljom koja je ostvarila umjeren napredak, pri čemu je legislativa značajno usaglašena i učinjeno je dosta u pogledu upravljanja rizikom.
„Određenim oblastima je potrebno unaprjeđenje, ali siguran sam, jer postoji posvećenost Crne Gore, da država može implementirati ove zakone“, dodao je Orav.
Šef Radne grupe za Poglavlje 29, Vladan Joković, kazao je da je Evropska komisija (EK) prepoznala napore države u dosadašnjim izvještajima, kada je u pitanju ispunjavanje mjerila u tom poglavlju.
„U prethodnom periodu, naš okvir je dodatno usklađen sa zakonodavstvom EU, odnosno carinskim zakonom unije koji je donio brojne novine. Kada je u pitanju njegova implementacija, mnogo veće carinske službe imaju probleme s tim zbog kompleksnosti, ali smo čvrsto opredijeljeni da uz izmjenu propisa radimo uporedo na razvijanju nacionalnih elektronskih sistema koji će omogućiti da poslovni procesi više ne budu u papirnoj formi, već elektonski i kompatibilni sa sistemima EU“, naveo je Joković.
On je kazao da razvoj IT sistema predstavlja glavni izazov u tom poglavlju.
„Rad na strateškim projektima, ispunjavanje obaveza iz EU agende, pojednostavljenje carinskih procedura, dalje jačanje saradnje sa privredom, ostaju prioriteti i u ovoj godini kako bi proces modernizacije carinske službe bio nastavljen planiranom dinamikom“, rekao je Joković.
Potpredsjednica Privredne komore (PKCG), Ljiljana Filipović, smatra da je Poglavlje 29 izuzetno važno za privredu.
„Privrednici kažu da su najveći izazovi visoki troškovi za realizaciju spoljne trgovine, duge procedure u realizaciji tih poslova i bolja koordinacija organa nadležnih za prekogranično kretanje robe“, navela je Filipović.
Prema njenim riječima, posebno interesovanje poslovne zajednice je za trgovinske olakšice.
„Zakonom o administrativnim taksama ukinut je ili smanjen veliki broj njih i idemo u tom pravcu. Takođe, i privrednici pokazuju da rade na sebi podržavaju EU procese i na taj način će njihovo poslovanje biti uspješnije“, dodala je Filipović.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Nikola Milović, naveo je da je akademska zajednica od početka, ne samo pregovora, nego ekonomske samostalnosti Crne Gore, izuzetno uključena u proces ekonomskih integracija.
„Na Ekonomskom fakultetu, od samog početka pregovora sa EU na adekvatan način u dijelu literature, smjerovi su se prilagođavali tom procesu. Gotovo da u svakom poglavlju danas imamo prisustvo profesora sa Univerziteta Crne Gore, pri čemu je njihova ekspertska pomoć ključna kad su u pitnju pojedinosti i kada je riječ o zatvaranju poglavlja“, saopštio je Milović.
On je kazao da su i studenti aktivan dio EU procesa.