Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da očekuje da će se odluke koje se odnose na pravosuđe donijeti konsenzusom kako bi se, kako je rekao, izbjeglo pravno bezvlašće.
„Neophodno je obezbijediti funkcionisanje institucija i vjerujem da smo svi saglasni sa tim, odnosno ne želim da vjerujem da bi i o tom pitanju trebalo da se vode polemike“, ocijenio je Stanković za Pobjedu, komentarišući mogućnost blokade izbora prvog čovjeka tužilačke organizacije, s obzirom na to da mu mandat ističe u ljeto.
Izbor vrhovnog državnog tužioca potencijalno je problematičan zbog toga što je za novog nosioca funkcije potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u parlamentu, a veći dio opozicije još bojkotuje rad Skupštine.
Slična situacija desila se prošle godine, kada je članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika istekao mandat, zbog čega je izmijenjen Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, što je podržala Venecijanska komisija. Izmjene predviđaju produženje mandata do izbora novih članova iz reda uglednih pravnika.
Stanković je na pitanje da li očekuje da će i u slučaju izbora vrhovnog tužioca morati da se pribjegne izmjenama zakona kako bi se izbjegla kriza u pravosudnom sistemu, kazao da funkcionisanje institucija podrazumijeva i pravnu sigurnost, u suprotnom bi ona bila dovedena u pitanje.
Kako je istakao, ne želi da vjeruje da bilo ko ima takav cilj.
„Svjedoci ste da se na svakom koraku, među stručnom i laičkom javnošću govori o vladavini prava i upravo zbog toga vjerujem da svi zajedno nećemo dozvoliti da ona bude upitna“, naglasio je Stanković.
Na pitanje kakva su njegova očekivanja od poslanika u parlamentu, vrhovni državni tužilac je poručio da želi da vjeruje „da će se odluke koje se odnose na pravosuđe donijeti trezveno“.
„U suprotnom bismo bili dovedeni u nezavidnu situaciju pravnog bezvlašća, a ono, saglasićemo se, ne vodi ničemu dobrom“, kazao je Stanković.
Komentarišući stav nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, koji je za agenciju Mina ocijenio da je rješenje za izazov pred kojim se nalazi pravosudni, ali i politički sistem, u ozbiljnim razgovorima sa opozicijom, Stanković je kazao da uvažava stavove svih predstavnika građana u Skupštini, ali da ne želi da komentariše pojedinačne inicijative poslanika.
„Očekujem da će se odluke koje se odnose na pravosuđe donijeti konsenzusom kako bi se, kao što sam prethodno istakao, izbjeglo pravno bezvlašće“, zaključio je Stanković.
Ove godine ističe i mandat predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici.
Kako predviđa Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i ustavni amandmani iz 2013. godine, predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet.
Iz kabineta Medenice za Pobjedu je saopšteno da je tema izbora novog nosioca predsjedničke funkcije Vrhovnog suda „od velikog značaja za jačanje vladavine prava, uspješno funkcionisanje pravosuđa i unapređenje povjerenja javnosti u sudstvo“, ali da imajući u vidu da je Medenica u mandatu, bilo koji drugi odgovor u ovom trenutku ne bi bio prikladan.
Prema Zakonu, Sudski savjet konkurs raspisuje dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika.