U zatvorskom sistemu Crne Gore nema sistematskog mučenja i zlostavljanja, ali nekoliko pojedinačnih slučajeva dokazali su da i dalje pažnja mora biti usmjerena na ovaj problem, rekao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković.
On je kazao da je zatvorski sistem u Crnoj Gori i dalje je zasnovan na tradicionalnom zatvorskom pristupu i neophodno ga je mijenjati sa onim koji se bazira na tretmanu reintegracije i rehabilitacije.
Prema njegovim riječima, opredjeljenost Crne Gore za novi pristup može se vidjeti i u „Strategiji za izvršenje krivičnih sankcija 2017-2021“.
Reforme u oblasti krivičnih sankcija, kako je Baković kazao, podrazumjevaju jačanje zakonodavnog okvira i mehanizama, promovisanje alternativnih sankcija i poboljšanje uslova u zatvorima.
Komentarišući sistem alternativnih sankcija, Baković je na Nacionalnoj konferenciji o funkcionisanju krivičnih sankcija, rekao da one daju dobre rezultate kada su u pitanju reintegracija i resocijalizacija, a da pritom manje koštaju državu.
Prema njegovim riječima, u savremenom društvu često se postavlja pitanje uspostavljanja ravnoteže izmedju retributivnog i pragmatičnog pristupa.
„Pod uticajem kontinentalnog prava, Crna Gora je dugo bila opredjeljena za koncept resocijalizacije, koji se nije najbolje pokazao“, naveo je Baković.
Kasnije, kako je rekao, država se opredijelila za koncept retributivne pravde, a sada je akcenat na pravima žrtava.
„Duže vremena, a pod uticajem teorija o ljudskim pravima, više smo se bavili pravima uhapšenih, a žrtva je nekako zaboravljena“, smatra Baković.
Monitoring sproveden u prethodnom periodu, kako je rekao, pokazuje da u zatvorskom sistemu Crne Gore nema sistematskog mučenja i zlostavljanja, ali nekoliko pojedinačnih slučajeva dokazali su da i dalje pažnja mora biti usmjerena na ovaj problem.
Baković smatra da je neophodno ulagati u zatvorske ustanove i zapošljavati službenike.
„Jer iako su od 2010. godine sprovedene brojne obuke za osoblje koje se bavi tretmanom osoba koje odslužuju kaznu, njih i dalje nema dovoljno“, kazao je Baković.
Ministar pravde, Zoran Pažin rekao je da je Vlada spremna da sarađuje sa domaćim i međunarodnim partnerima na sprovođenju preporuka i otklanjanju nedostataka nacionalnog sistema krivičnih sankcija.
Prema njegovim riječima, Vlada planira da uloži do 15 miliona EUR za izgradnju zatvora na sjeveru Crne Gore, kao i da u Zatvoru za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) izgradi specijalnu zdravstvenu ustanovu.
Pažin je rekao da država očekuje za ove planirane projekte i podršku od IPA fondova.
Razvojem sistema alternativnih krivičnih sankcija, kako je naveo, mogla bi se smanjiti zatvorska populacija i spriječiti povratništvo.
On je podsjetio da uhapšene osobe i uživaju određena prava garantovana međunarodniom konvencijama.
„Ne smijemo dozvoliti da razumljiva i opravdana osuda određenih krivičnih djela vodi tolerisanju bilo kakvih oblika nasilja ili kršenja prava uhapšenih osoba“, smatra Pažin.
Prema njegovim riječima, adekvatan odnos prema uhapšenim osobama nije samo zakonska i civilizacijska obaveza, već je njihova reintegracija nakon odsluženja kazne primarna.
Pažin je kazao da izgradnja novih zatvorskih kapaciteta može obezbjediti da osuđene osobe budu bez odlaganja upućene na odsluženje kazne u uslovima koji zadovoljavaju visoke međunarodne standarde bezbjednosti.
Moderator nacionalne konferencije, Zoran Vujičić, kazao je da je ovaj projekat zasnovan na „Strategiji o izvršenju krivičnih sankcija 2017-2021“.
Građanska alijanska je podršku na ovom projektu imala od Ministarstva pravde, kao i od ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori.
Bitne aktivnosti projekta, kako je naveo, bile su monitoring stanja u oblasti krivičnih sankcija, jačanje kapaciteta službenika i promocija alternativnih sankcija.
Na konferenciji je predstavljeno istraživanje Građanske alijanse (GA) o pravima liva lišenih slobode u Crnoj Gori.
GA je istraživanje uradila na terenu u direktnoj komunikaciji sa licima koja su bila lišena slobode i koja su se nalazila u policijskom pritvoru, zatvoru ili drugim mjestima, sa predstavnicima institucija, aktivistima NVO sektora i analizarala domaće i međunarodne izvještaje.
Navodi se da su Ministarstvo pravde i ZIKS nastavili da sarađuju sa nevladinim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama i budu otvoreni za dalji razvoj i napredak po pitanju poštovanja prava lica lišenih slobode i uslova u kojima oni borave, i da zajedno realizuju projekte.
"Iako je održan određeni broj obuka u organizaciji domaćih i međunarodnih organizacija, ipak, uvijek nije uspostavljen stalni sistem edukacije za službenike ZIKS-a u oblasti podizanja svijesti i izgradnje kapaciteta o standardima ljudskih prava", kaže se u Izvještaju.
Ocjenjuje se da je zbog registrovanih slučajeva i zbog uočenih brojnih izazova i problema u svakodnevnom radu, neophodno nastaviti sa edukacijom i uspostaviti sistemski pristup edukaciji službenika u ovoj oblasti.
"I u ovom periodu nastavilo se sa popravljanjem materijalnih uslova, posebno u Zatvoru u Bijelom Polju u kom su, iako se radi o staroj zgradi, danas uslovi značajno bolji", navodi se u Izvještaju.
Ističe se da prava lica lišenih slobode u postupanju službenika Uprave policije još nijesu garantovana i u praksi njihovo poštovanje ne garantuju ustanovljena i prihvaćena pravila postupanja.
"Policijski službenici, ne samo da su u prethodnom periodu kršili prava, već nijesu prijavljivali odgovorne službenike, ćutali su i solidarisali se sa službenicima koji su brutalno prebijali građane", kaže se u Izvještaju.
Ukazuje se da su policijski službenici organizovali skupove podrške policijskim službenicima koji su osumnjičeni za zlostavljanje i torturu, ispred Osnovnog suda u Podgorici.
"Ovakva praksa je neprihvatljiva. Zbog toga je potrebno odmah pristupiti izgradnji potpuno drugačije policijske kulture koja bi se zasnivala na etičkom kodeksu i pozitivnim propisima. Na ovu pojavu ukazao je i Savjet za građansku kontrolu rada policije", ocjenjuje se u Izvještaju.
Navodi se da u Specijalnoj bolnici za psihijatriju nijesu registrovani slučajevi torture i nehumanog postupanja ili kažnjavanja, dok je Ombudsman registrovao jedan slučaj, ali da u funkcionisanju ove bolnice postoje brojni problemi.
Ocjenjuje se da se Zakon o komunalnoj policiji još u potpunosti ne primjenjuje u praksi.
"U pojedinim opštinama još uvijek se nijesu stekli uslovi za primjenu ovog zakona. Nijedna komunalna policija još uvijek nema prostorije za zadržavanje lica, iako je ovakva nadležnost propisana zakonom", navodi se u Izvještaju.