Malo je vjerovatno da će Opština Kotor do oktobra usvojiti Prostorno urbanistički plan (PUP), kojim može biti ukinuta zabrana gradnje na području pod zaštitom UNESCO-a, smatraju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Iz tog resora su agenciji MINA kazali da bi usvjanjem tog plaana bili stavljeni van snage svi lokalni planski dokumenti za koje je ustanovljeno da neadekvatno tretiraju taj izuzetno vrijedni prostor.
Iz Ministarstva su rekli da će do kraja godine nastaviti sa aktivnostima kako bi se ublažila nezavidna situacija u oblasti planiranja prostora u Kotoru.
„Zakonom iz 2008. godine, Opština Kotor imala je rok od 12 mjeseci da donese najvažniji strateški planski dokument za svoju teritoriju, Prostorno urbanistički plan (PUP)“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su naveli da je jedna od prioritetnih mjera iz Akcionog plana za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO-a bilo uvođenje moratorijuma na gradnju do donošenja PUP-a Kotor.
Oni su podsjetili da Opština Kotor nije ispoštovala ovu mjeru iz Akcionog plana, pa je moratorijum na gradnju uveden na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma odlukom Vlade od 30. marta prošle godine.
„U skladu sa najnovijim preporukama sa sastanka UNESCO Komiteta za kulturnu baštinu u Bahreinu, Ministarstvo održivog razloga i turizma obezbijediće održavanje moratorijuma do najavljene reaktivne monitoring misije području“, kaže se u saopštenju.
Reaktivna monitoring misija je najavljena za septembar, nakon čega će se sagledati potreba za daljim produženjem moratorijuma.
Ministarstvo je, kako su kazali, učinilo velike napore da završi izradu daleko kompleksnijeg Prostornog plana posebne namjene za obalno područje.
„Prostorni plan posebne namjene za obalno područje je usklađen sa Studijom zaštite kulturnih dobara i integralno sagledava kompletno područje pod zaštitom UNESCO, uključujući tu i bafer zonu, koja obuhvata i teritorije opština Herceg Novi i Tivat“, navodi se u saopštenju.
Donošenje ovog plana očekuje se tokom jula, budući da je Vlada već usvojila i uputila u skupštinsku proceduru.
Komentarišuci koja gradnja najviše ugrožava status Kotora, iz Ministarstva su kazali da osim dva planska dokumenta – Urbanističkog projekta Perasta i Urbanističkog projekta Starog grada Kotora, sva ostala planska dokumentacija zahtijeva manje ili veće intervencije i usklađivanja sa Studijom zaštite kulturnih dobara za područje Kotora.
U Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine kao najosjetljivi lokaliteti se navode Kostanjica, Glavati-Prčanj i Morinj.
„Ovim lokacijama treba dodati i područje Dobrote koje je preizgrađeno, a planskom dokumentacijom predvida se izgradnja dodatnih kapaciteta, koja je sa aspekta statusa na UNESCO listi neprihvatljiva“, saopšteno je iz Sekretarijata.