Stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 vati (W) i veće od nedjelje neće biti dozvoljeno, zbog primjene Pravilnika o zahtjevima za eko dizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva, saopšteno je iz Ministarstva.
„Na ovaj način, distributerima je omogućeno da prodaju zalihe sijalica koje su uvezli do nedjelje, a zabranjuje se uvoz, odnosno stavljanje na tržište ove vrste sijalica nakon pomenutog datuma“, dodaje se u saopštenju.
Tehnički zahtjevi eko dizajna za klasične sijalice sa žarnom niti primjenjivaće se po fazama. To znači da će, nakon zabrane stavljanja na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti od 100 W i veće od nedjelje, isto važiti za sijalice snage od 75 W i veće od 1. januara naredne godine.
Zabrana za sijalice snage od 60 W i veće važiće od 1. jula naredne godine, a od 1. januara 2020. godine neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište svih klasičnih sijalica sa žarnom niti, osim onih baziranih na nekoj novoj, energetski efikasnijoj tehnologiji.
Japanci dobili Nobela za LED sijalice
Iz Ministarstva ekonomije su naveli da je Pravilnik jedan od 16 propisa kojim se uređuje uvođenje zahtjeva za eko dizajn određenih grupa proizvoda koji utiču na potrošnju energije, a koji propisuju postepenu eliminaciju određenih tehnologija sa tržišta, shodno praksi Evropske unije (EU) koja sprovodi Taj proces od 2012. godine.
„Ostali pravilnici koje je donijelo Ministarstvo odnose se na rashladne i uređaje za klimatizaciju, mašine za pranje i sušenje veša i pranje posuđa, televizore, električna napajanja, set-top boksove, električne motore, ventilatore, pumpe za vodu i cirkulacione pumpe“, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo je u prethodnih pola godine imalo intenzivnu komunikaciju sa uvoznicima i distributerima, ali i inspekcijskim organima, pa je kroz niz sastanaka i radionica radilo na njihovom informisanju i pripremi za obaveze koje proističu iz ovog i ostalih pravilnika.
Uspostavljanje pravnog okvira kojima se uređuje uvođenje zahtjeva za eko dizajn i označavanje energetske efikasnosti proizvoda podržalo je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) i Evropska banke za obnovu i razvoj (EBRD).