Mediji koji gravitiraju između rijalitija i propagande ključni su izvori lažnih informacija zbog kojih čitavo društvo trpi posljedice, kontaminira se i demokratski urušava, ocijenila je izvršna direktorka (CGO), Daliborka Uljarević.
„Cilj je diskreditacija onih koji se kritički odnose prema nosiocima moći i donosiocima odluka“, rekla je Uljarević na otvaranju drugog Demokratskog foruma Lažne vijest – neprijatelji demokratije.
Ona je kazala da su civilno društvo i predstavnici relevantnih institucija obavezni da zaštite građane od uticaja lažnih vijesti podizanjem svijesti i diskusijama na tu temu i insistiranjem na efikasnoj regulaciji i samoregulaciji.
Prema riječima projektnog koordinatora BIRN-a iz Srbije, Slobodana Georgieva, problem lažnih vijesti nastao je zato što mediji nijesu slobodni, vlast ih kontroliše i "ona je u konstantnom ratu protiv svih".
Georgiev je kazao da je za zaštitu od lažnih vijesti ključan kredibilitet medija i da se informacije moraju temeljno provjeriti prije plasiranja kroz vijesti.
„Brzina provjera ne smije biti na štetu kvaliteta, nezavisno od toga koliko tržište forsira tu brzinu plasiranja vijesti“, rekao je Georgiev.
Direktorka regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert za Srbiju i Crnu Goru, Ursula Koh Laugvic kazala je da se u proteklih par mjeseci desilo nekoliko važnih stvari na Zapadnom Balkanu, a posebno u Crnoj Gori, koje ne vode evropskim putem.
„Moj dolazak ovdje je podrška novinarima i aktivistima organizacija civilnog društva u Crnoj Gori, koji su doživjeli prijetnje ili su bili napadnuti“, rekla je Laugvic.
Ona je kazala da umjesto političkog i društvenog dijaloga u Crnoj Gori sve češće se koriste prijetnje kao model političke komunikacije.
Pomoćnica direktora za monitoring u Agenciji za elektronske medije (AEM), Sunčica Bakić je kazala da je danas mogućnost širenja dezinformacije mnogo veća i jeftinija i dodala da je mogućnost provjere podjednako jeftina i pristupačna.
„Danas imamo rast lažnih vijesti i medija, a to oslikava i promjenu suštine i uloge novinarstva, pa problem ne treba tražiti u lažnim vijestima, već u kredibilnom novinarstvu“, ocijenila je Bakić.
Bakić je navela da je neophodno redefinisati ulogu medija i prepoznati nove kanale distribucije informacija.
Prema njenim riječima, neophodno je uspostaviti principe koji će uvesti makar bazične osnove na kojima funkcioniše novinarstvo, a to je etika.
Glavni i odgovorni urednik portala Vijesti, Srdan Kosović, rekao je da lažna vijest predstavlja svjesni napor da se proizvede nešto što ne odgovara istini i ima namjeru da proizvede štetu.
Kosović je ocijenio kako je u borbi protiv lažnih vijesti jako bitna medijska pismenost i edukacija o medijima.
Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke, Andro Martinović, smatra da je fenomen lažnih vijesti dobio bitnu dimenziju onoga trenutka kada su mediji postali dominantni u našim društvima.
On je rekao da postoje lažni događaji od kojih se dalje prave vijesti.
Evropski sud za ljudska prava, kako je rekao advokat i alumnista Škole demokratije Siniša Gazivoda, bavi se problemom lažnih vijesti i smatra da su lažne vijesti opasniji događaj od samo klevete.
„Klevetom se napada samo jedna određena ličnost ili grupa, a sa druge strane lažne vijesti su štetne za sve konzumente toga jer one stvaraju pogrešnu predstavu o nekom pitanju“ navodi se u saopštenju.
Gazivoda je kazao da se crnogorski sudovi nisu do sada bavili tim problemom jer da bi to uradili mora biti povrijeđeno neko individualno građansko pravo.
„Građansko-pravna zaštita, kada govorimo o lažnim vijestima, ne postoji u crnogorskom sudstvu“, rekao je on.