Iz Instituta za biologiju mora ukazali na gorući problem Bokokotorskog zaliva.
Otpad u Bokokotorskom zalivu je gorući problem na koji godinama ukazuju iz Instituta za biologiju mora.Morsko dno je prekriveno plastikom koja je teško razgradiva i prijeti živom svijetu u moru, rekao je za Skala radio Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora.
''Bokokotorski zaliv koji je zvanično jedan iod najljepših na svijetu, zbog geografskih i kulturnih istorijskih karakteristika, nažalost, postaje deponija za sve i svašta. Sa automobilskim gumama, školjkama starih vozila, bijelom tehnologijom, građevinskim materijalom, najlakše je u zaliv'', konstatuje Đurović i pita se ko je tome kriv, kako prenosi Dan.
Stručnjaci iz Instituta za biologiju mora su kroz strateški projekat ''Defishgear'' koji se bavio pitanjem otpada u Jadranskom moru, utvrdili da se u Bokokotorskom zalivu nalaze ogromne količine otpada. Najpogubnija je plastika koja, na žalost, prekriva morsko dno, što je veoma zabrinjavajuće. Time je smanjen prostor ribama, ježevima, školjkama, rakovima, morskim zvijezdama i svemu što živi u moru. Đurović naglašava da je privilegija živjeti na obalama zaliva, ali je ljudskim nemarom pravo sve više a obala devastirana, počev od prekomjerne gradnje do svakodnevne ljudske nebrige, prenosi Dan.
''Kako objasniti svijetu da na obalama zaliva i dalje ima smeća, šuta, školjki automobila, da morem plutaju teško razgradive kese i plastična ambalaža, da su na morskom dnu stare ribarske mreže, da je more za mnoge veliki kontejner u koji se baca sve i svašta'', kazao je Đurović.
U Institutu za biologiju mora pokušavaju da edukacijom mladih, koji posjećuju ovu naučnu ustanovu, ukažu na ovaj problem. Đurović je podsjetio da je u toku osnivanje Centra za zaštitu biodiverziteta, čija će osnovna funkcija biti upravo edukativna. On je ukazao na još jedan problem a to je pitanje mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i gdje sa njim, kako prenosi Dan.
''Stariji su u minulim vremenima živjeli i radili za buduće generacije i prema prirodi i moru se odnosili mnogo savjesnije, dok sadašnje generacije žive samo za sebe'', kazao je Đurović.