Spomenik crnogorskim komitima od 1916. do 1929. godine biće postavljen na prostoru kod Trga Save Kovačevića u Nikšiću, i za njega je urađeno i prihvaćno idejno arhitektonsko i umjetničko rješenje.
Riječ je o prvom spomen obilježju u Crnoj Gori koje će do kraja godine biti postavljeno u znak sjećanja na crnogorske komite, a čije idejno rješenje je uradio akademski vajar iz Nikšića, Sreten Milatović.
Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića, Slobodan Mirjačić, kazao je da je ideja o podizanju spomenika crnogorskim komitama u Nikšiću potekla prije više od dvije decenije od nekadašnjeg predsjednika Opštine, pokojnog Slobodana Nikčevića, i Jovana Kovačevića.
“Inicijativu za sadašnju izgradnju podnio je UBNOR i antifašisti Nikšića, što je prihvatio i republički odbora SUBNOR-a, kao i podržale neke druge institucije. Urađeno je i prihvaćeno idejno rješenje, a sada slijedi prikupljanje novčanih sredstava”, rekao je Mirjačić na konferenciji za novinare u Nikšiću.
Za izgradnju tog spomen obilježja neophodno je obezbijediti 25 hiljada eura, a do sada je SUBNOR uplatio dvije hiljade i Opština Danilovgrad 300 eura.
Mirjačić očekuje da bi odziv za doniranje novca za izgradnju spomenika trebalo da bude veliki, jer računaju i na pomoć porodica čiji su preci poginulu u komitama, a bilo ih je oko pet hiljada stradalih i deset hiljada raseljenih.
Član Organizacionog odbora za podizanje spomenika, profesor Jasmina Nikčević, ocijenila je da Nikšić treba da bude ponosan što će prvi imati takvo monumentalno zdanje “i vječni pomen žrtvama junaka koji su borili za čast i otadžbinu”.
„Spomenici su podsjećanja i odavanje duga prošlosti, koja se ne da i nesmije zaboraviti, a opet da ostaju za cijenu budućnosti i nauk mladim generacijama“, rekla je Nikčević i dodala da je ta inicijativa značajna za crnogorsko društvo.
Predlog o podizanju spomenika crnogorskim komitama, SO Nikšić usvojila je krajem prošle godine.
Prema idejnom rješenju, spomenik će biti kombinacija bijelog autohtonog nikšićkog kamena, krečnjaka i stakla. Kompozicija spomen obilježja sastojaće se od dvije kamene, jedne staklene i horizontalne kamene grede.
Prva kamena vertikalna greda simbolizuje komitski pokret od 1916. do 1918. godine, a druga komitski pokret od 1918. do 1929. godine.
Na kamenim gredama biće na ćiriličnom pismu kompoziciono i raspoređen ispisan tekst „U slavu crnogorskih komita koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore 1918- 1929“.
Treća središna vertikalna greda je od stakla i simbolizuje naprednu, evropsku, modernu i transparentnu Crnu Goru 21. vijeka. Poprečna kamena greda ili „vrh“ kompozicije simbolizuje kapu sa grbom borca za slobodu.
Idejno rješenje za spomen obilježje prihvatila je stručna komisija - akademik, vajar Pavle Pejovič, istoričar umjetnosti Anastazija Miranović, arhitekta Marko Radojević, istoričar umjetnosti Kristina Radović i Slobodan Mirjačić.