Hrišćanske crkve obilježiće danas Veliki petak, dan kada je na Golgoti raspet i umro Isus Hristos.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.
Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja hristovu sahranu.
Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na celivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koje sve hrišćanske crkve ove godine obilježavaju u nedelju, 4. aprila.
U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova jevanđelja o događajima u dane Stradanja.
Prema predanju zapisanom u jevanđeljima, Isus Nazarećanin, car Judejski, umro je na krstu u "šesti čas dana" i zavjese jerusalimskog hrama precijepile su se na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala.
Zato u pravoslavnim hramovima na Veliki petak ne zvone zvona, već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
"Dođoh na svijet da svjedočim istinu. Svaki koji je od istine sluša moj glas", zapisano je u Jevandjelju po Jovanu u kome Isus pred Pilatom objašnjava svoju misiju i svjesnu žrtvu za spasenje ljudskog roda.
Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta a oni koji poštuju pravila, u znak žalosti, pripremaju hranu na vodi ili čak uopšte ne jedu i ne piju do zalaska sunca.
Veliki petak je za hrišćane izraz poštovanja prema žrtvi Hristovoj i vjere da svako stradanje prethodi Vaskrsenju kao i da - bez stradanja i smrti nema vaskrsenja.
(MONDO)