Vladina strategija fiskalnog prilagođavanja dobro je osmišljena kako bi se pozabavila problemom duga i bez njenog donošenja bi u budućnosti nastupila dužnička kriza, ocijenio je šef MMF-a za Crnu Goru, Martin Petri.
On je naveo da je donošenje strategije neophodno i bavi se prilagođavanjem na širokoj osnovi, koje podstiče rast i sadrži elelmente socijalne, odnosno zaštite onih koji su najosjetljiviji na nepovoljne efekte.
„Mislimo da je paket mjera prilagođavanja dobrog kvaliteta, kao i da su one realne i rezultiraće potrebnim prilagođavanjem. Možda su i u prosjeku malo konzervativne i njihov rezultat može biti i bolji od trenutno projektovanog“, rekao je Petri nakon posjete tima MMF-a Crnoj Gori.
On je kazao da izglede u ekonomiji vide kao relativno pozitivne, gdje ove godine očekuju rast od oko tri odsto, a u narednoj i 2019. nešto malo niži od tri odsto.
ŠTEDNJA: Veći PDV i akcize na gorivo, cigarete...
„Povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) je na širokoj osnovi, tako da utiče na svakog u određenoj mjeri, ali smatram da je uticaj opravdan sa stanovišta onoga što je potrebno. Fiskalno prilagođavanje nikad nije bez troškova“, smatra Petri.
On je dodao da će povećanje PDV-a rezultirati rastom od oko jedan odsto indeksa potrošačkih cijena.
„Povećanje se ne odnosi na nižu stopu PDV-a, tako da su osnovne namirnice isključene, a one predstavljaju glavne budžetske stavke onima koji nijesu previše imućni“, rekao je Petri.
Povećanje akciza uvodi se, kako je precizirao, na robu koja ima negativne eksternalije, odnosno čija je društvena cijena veća nego sama cijena te robe.
„Reforma naknade za majke je morala da se realizuje, jer je Ustavni sud proglasio neustavnom. Bila je jako skupa i loše targetirana“, dodao je Petri.
On je, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše crnogorsku ekonomiju, kazao da su generalno, prognoze pozitivne.
“Problem sa dugom je rezultat prevelikog broja deficita iz prošlosti, finansijske krize koja je pogodila cijeli svijet, kao i velikih investicija, koje pomažu rastu, ali i povećavaju dug”, objasnio je Petri.
On je rekao da će MMF uvijek biti tu da pruži savjet Vladi, ali da ne postoji zahtjev za aranžmanom sa tom finansijskom institucijom. On očekuje da, ukoliko se strategija sprovede, neće biti potrebe za tim programom.
Ministar finansija, Darko Radunović, ponovio je da država ne ulazi u aranžman sa MMF-om, sa kojim ima saradnju na nivou tehničke pomoći. Vlada je, prema njegovim riječima, posvećena jačanju kredibiliteta javnih finansija u cilju njihove konsolidacije. Zajedno sa budžetom za ovu godinu, usvojen je Plan sanancije budžetskog deficita i javnog duga koji je donio uštedu od 126 miliona, odnosno 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“Vlada je sagledala dodatne mjere koje treba da doprinesu stvaranju budžetskog suficita, opadajućeg trenda javnog duga, dalji rast penzija i stabilan ekonomski rast. Te mjere iznose 117 miliona eura za tri i po godine, gdje planiramo da ostvarimo suficit u iznosu od 4,5 odsto BDP-a i da smanjimo javni dug na 67 odsto”, podsjetio je Radunović.
On je kazao da bi Vlada ove sedmice trebalo da usvoji taj predlog.
“Dodatne mjere koje su predmet fiskalne politike odnose se na ubrzavanje akcizne politike sa standardima EU, odnosno akcize na duvan i duvanske proizvode, kao i postepeno povećanje akcize na etil, alkohol i gazirana pića sa dodatkom šećera”, naveo je Radunović.
On je rekao da je najavljeno i povećanje PDV-a sa 19 odsto na 21 odsto od početka naredne godine.
“Strogo smo vodili računa da zadržimo nižu stopu od sedam odsto na osnovne namirnice, kako to ne bi imalo negtivne posljedice na životni standard građana koji spadaju u najugroženije kategorije. To povećanje može, ali i ne mora uticati na rast cijena i on će biti minimalan”, kazao je Radunović.
Vlada, kako je dodao, neće mijenjati ostale poreske stope.
“Da teret ne osjete najosjetljivije kategorije, odlučili smo da smanjimo zarade javnim funkcionerima šest odsto, a njihovo ukupno smanjenje je 15 odsto. Moralna obaveza je da podnesemo najveći teret”, saopštio je Radunović.
On je ocijenio da su to mjere sa mjerom, ali i da situacija apsolutno nije idealna.
“Sa usvajanjem budžeta morali smo da radimo sanacioni plan i prvi put smo probili oba Mastrihtska kriterijuma. Ne mislim ni da je alarmantna, pri čemu možemo sa sanacionim planom i ovim mjerama da stvorimo pretpostavke da imamo održiv budžet i pretpostavke za dalji razvoj”, dodao je Radunović.
On je, odgovarajući na pitanje kakve su šanse da popusti sa nekim od tih mjera, rekao da nije u prilici da može da popusti.
Guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić, je komentarišući mjere fiskalnog prilagođavanja, kazao da one ohrabruju i da su pažljivo odabrane, kao i da će u najmanjem mogućem nivou ugroziti konkurentost ekonomije i dostupnost finansijskim tržištima. On je, odgovarajući na pitanje da li se ne slaže sa mjrom povećžanja PDV-a, jer je nedavno saopštio da ne treba strategiju graditi na povećanju poreskih stopa, rekao da se to odnosilo na stopu na dobit preduzeća, jer imaju negativna iskustva i nedovoljnu konkurentnost kada je u pitanju nivo poreske stope na dobit.
Žugić je naveo da je dijagnostifikovana slabost bankarskog sektora i unaprijeđen finansijski sistem.
“Prva slabost je, pored značajnog pada, i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita, sa nivoom od 9,36 odsto. Nadam se i da će izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom restrukturiranju dodatno ubrzati smanjenje loših kredita”, dodao je Žugić.
On je ocijenio i da su kamatne stope, iako u padu, i dalje visoke.