U Ustavnom sudu danas se raspravlja o ustavnosti Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je predviđeno da majke sa troje i više djece imaju pravo na doživotnu naknadu.
Ustavni sud pokrenuo je krajem decembra postupak za ocjenu ustavnosti tog zakona.
Inicijativu su podnijeli Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilić i Draginja Rakočević iz Kolašina, ocjenjujući da su pojedine odredbe Zakona u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
"Zakonskim odredbama nijesu diskriminisane pojedine kategorije žena, već i očevi", kaže se u inicijativi.
Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović kazao je da je u inicijativi navedeno da su osporovane odredbe iz članova 54a i 54b diskriminatorske.
Predlagač Zakona, Aleksandar Damjanović, rekao je da je u Skupštini potpuno ispoštovana poslovnička struktura po pitanju ovog Zakona.
On je upitao sudije Ustavnog suda šta će biti posljedica njihove današnje odluke, s obzirom na to da, kako je kazao, odredbe o kojima se raspravlja više ne važi.
"Kakva god odluka bude donesena, Zakon ne moze biti osporen, jer te norme više nisu na snazi. Bespredmetno je da o ovome raspravljamo", ocijenio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, kakva god odluka bila, ona je zakasnjela i nece stvarati pravne posljedice, "jer je nešto drugo sad na snazi".
Damjanović je ocijenio da su dinamika i redosljed odlučivanja Ustavnog suda doveli do toga da današnja javna rasprava teško može uticati na nešto sto više ne važi.
Goran Kuševija iz Ministarstva rada i socijalnog staranja rekao je da je u prošloj godini izdvojeno vise od 54 miliona EUR za naknade.
Prema njegovim rijecima, od 2015. do 2017. godine 67 odsto je rast ukupne nezaposlenosti u Crnoj Gori, sto je prouzrokivao i ovaj Zakon.
"U ovom periodu je 87,7 odsto rast nezaposlenosti žena", precizirao je Kuševija.
Profesorica na Pravnom fakultetu, Vesna Simović Zvicer, ocijenila je da su odredbama Zakona diskriminisane žene sa troje i vise djece, koje se nisu prijavljivale na Zavod.
"Nema objektivnog i prihvatljvog razloga za uslovljavanje za ostvarivanje prava na ovu naknadu putem radnog staža ili prijavljivanja na Zavod", saopstila je Simović Zvicer.
Ona smatra da su odredbe iz člana 54a i 54b diskriminišuće, i ocjenjuje da te mjere nemaju objektivno opravdanje.
"Predviđanje prava za naknadu isključivo za majku kao jednog od roditelja je diskriminišuće", navela je Simović Zvicer.
Simović Zvicer je, na pitanje da li se radi o apsolutnom zaštićenom pravu, odgovorila odrično.
Ona je ukazala da pojam radni staž sada ne postoji u pravnom sistemu Crne Gore.
Simović Zvicer je ocijenila da se na ovaj način derogira uloga žena, i svodi na reprodiktivnu.
Prema njenim riječima, žena u crnogorskom društvu može da doprinese razvoju, ne isključivo rađanjem djece.
"Sve one akcije koje su sprovedene tokom prethodnih 100 godine su dovedene u pitanje ako kažete da je ženi mjesto kući i da će za to dobiti naknadu", smatra Simović Zvicer.
Skupština Crne Gore je na predlog Vlade usvojila krajem prošle godine izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima je naknada koja je bila 336 EUR smanjena na 264, a sa 192 na 144 EUR.
Korisnice nadoknada zbog smanjenja zarada protestovale su od 2. do 26. marta ispred crnogorskog parlamenta, a neke od njih deset dana štrajkovale su glađu.
Ustavni sud ocijenio je nedavno da su te izmjene u skladu sa Ustavom.