Postavljanje energetskog kabla koji treba da poveže Crnu Goru i Italiju, projekat vrijedan oko 800 miliona eura, podrazumijeva angažovanje preko 500 ljudi i više od 30 lokalnih kompanija, saopštio je premijer Milo Đukanović.
On je danas, povodom postavljanja prve sekcije podmorskog kabla na rtu Jaz, kazao da su benefiti od realizacije tog projekta, koji će Crnu Goru i region povezati sa jakim i stabilnim energetskim tržištem Italije i Evrope, već očigledni.
„Samo ovaj posao od konvertorskog postrojenja u Lastvi Grbaljskoj do rta Jaz gdje se nalazimo, podrazumijeva angažovanje preko 500 osoba, i više od 30 lokalnih kompanija. Tokom najzahtjevnije faze u realizaciji ovog dijela projekta, svakodnevno će biti zaposleno preko 200 ljudi”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, osim na tom dijelu, postoji potreba za angažovanjem značajne domaće radne snage, kao i građevinske operative i na izgradnji trafostanice Lastva.
“Takođe, i duž cijelog 400 kilovoltnog (kV) dalekovoda od Lastve, preko Cetinja, Nikšića, Šavnika, Žabljaka i Pljevalja. Očekuje se da će nakon izgradnje samo za održavanje i eksploataciju tog novog dijela sistema biti potrebno desetine novih visokostručnih radnih mjesta“, naveo je Đukanović.
On je početak radova ozvaničio sa glavnim izvršnim direktorom italijanske Terne, Matteom del Fanteom.
Projekat, kako je saopšteno iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, realizuju italijanska državna kompanija Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Od italijanske obale već je položeno 136 kilometara kabla, čija ukupna dužina između Peskare u Italiji i rta Jaz iznosi 455 kilometara.
CGES takođe gradi trafostanicu Lastva, kao i 400 kV dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Završetak radova planiran je do kraja 2018. godine.
Đukanović je ocijenio da će, nakon puštanja u pogon podmorskog kabla, biti obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom kapacitetu kabla – 20 odsto od instalisanih hiljadu megavata (MW).
„Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Nije manje značajno za elektroenergetski sistem Crne Gore ni to što će biti uvezan u regionalno i evropsko tržište. Stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju, i povećanjem konkurencije, industriji i građanima će biti omogućeno snabdijevanje, na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije”, precizirao je Đukanović.
Realizacija tog projekta doprinijeće, kako je rekao, ne samo većoj otvorenosti našeg elektroenergetskog sistema, već i ekonomije u cjelini. On je potvrda da je optimalno korišćenje raspoloživih resursa najvažniji uslov dinamičnog ekonomskog razvoja, koji će biti lakše ostvariv integracijom u jedinstveno evropsko tržište u svim sektorima, uključujući i energetiku.
“Za samo nekoliko godina ovaj projekat je od početne ideje, preko ratifikovanog međunarodnog sporazuma između Crne Gore i Italije prihvaćen kao strateški interes ne samo naše dvije države, već i zapadnog Balkana i Evropske unije (EU)”, saopštio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, dodatan značaj obezbjeđuje mu uloga generatora ubrzanog energetskog razvoja regiona, koji trasira novi energetski put – Transbalkanski koridor.
“U njemu se prepliću interesi Energetske zajednice, kao i zemalja zapadnog Balkana. To potvrđuje i činjenica da je EU kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir podržala taj projekat sa 25 miliona eura granta, namijenjenih za izgradnju 400 kV interkonekcije Pljevlja – Bajina Bašta“, naveo je Đukanović.
Podmorski kabl je, kako je dodao, jedinstven i zbog izuzetnih tehničkih izazova, koje uspješno savladavaju zahvaljujući profesionalnoj reputaciji strateškog partnera, kompanije Terna.
„Radovi se izvode po dnu Jadranskog mora na dubini koja dostiže i do 1,2 hiljadu metara, sa nominalnim kapacitetom prenosa jednosmjerne struje od hiljadu MW. CGES, koji je u većinskom vlasništvu države, u partnerstvu sa jednim od najvećih evropskih operatora prenosa električne energije, potvrđuje sposobnost domaćih kompanija da učestvuju u realizaciji i ovakvih, zahtjevnih projekata“, ocijenio je Đukanović.
Takođe, završetkom radova u energetskom sektoru Crna Gora će ojačati i modernizovati svoje prenosne mreže u primorskoj oblasti, kao i u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
„Prvi rezultati u tome su već vidljivi. To će omogućiti daleko veći nivo sigurnosti i pouzdanosti napajanja korisnika, što je i jedna od ključnih pretpostavki sadašnjih i budućih velikih investicija u turizmu. S druge strane, otvaranjem novog energetskog koridora na području gdje postoje značajni neiskorišćeni energetski potencijali stvaraju se preduslovi za nove velike investicije u energetici”, dodao je Đukanović.
Del Fante je kazao da je danas važan trenutak za električni razvoj Italije i Crne Gore.
“Počinjemo sa inauguracijom prve kopnene rute električnog kabla, inovativni rad koji će ga učiniti sigurnijim i efikasnijim 'električnim prolazom' između Evrope i Balkana, prvi put u istoriji evropske energetike”, naveo je Del Fante.
On je dodao da projekat postavljanja prve sekcije kabla počinje na rtu Jaz električnim priključkom koji će biti spreman i operativan u 2019. godini, jedan pravi energetski put velikog kapaciteta, koji će objediniti dvije zemlje jačanjem i osposobljavanjem električnih postrojenja i time podržati njihov razvoj i rast.
“Taj odnos i infrastruktura će i dalje rasti u narednim godinama, čim očekivani električni radovi o povezivanju sa Srbijom i drugim zemljama u regiji budu u funkciji pa će dovesti do novog i inovativnog inteligentnog mrežnog sistema na Balkanu”, dodao je Del Fante.