Grupa australijskih naučnika je saopštila da je identifikovala 153 gena napadnuta šizofrenijom, što će pomoći u otkrivanju uzroka ove bolesti
Postupak australijskih ljekara u otkrivanju genetske sklonosti čovjeka da oboli od šizofrenije najčešće je, prema njihovim izjavama, "ličio na kretanje kroz tunel za čije smo osvjetljavanje imali samo svijeću".
Oni su 153 napadnuta gena identifikovali poslije detaljnog izučavanja 12.000 gena u posmrtnom izučavanju tkiva mozga umrlih pacijenata koji su imali šizofreniju.
"Unutar ove napadnute grupe nalaze se bazični geni koji stvaraju simptome bolesti a upravo su oni cilj do kojeg treba da dopremo", izjavio je profesor Brajan Din iz australijskog Instituta za mentalno zdravlje.
"Mislim da je u cijeloj priči najvažnije da je do sada šizofrenija smatrana psihijatriskom bolešću koja se može definisati isključivo na osnovu simptoma u oboljelog lica. Ono što nam je detaljno istraživanje omogućilo zapravo je ukazivanje na pravac daljeg djelovanja jer treba da se usredsredimo na izučavanje gena koji su nasljedni nosioci bolesti", naglasio je profesor Din.
On je ukazao da se do sada smatralo da genetika igra veliku ulogu u oboljevanju od šizofrenije, ali i da su njihova istraživanja moždanog tkiva oboljelih identičnih blizanaca nagovijestila da je sasvim izvjesno da postoje i drugi faktori koji izazivaju oboljenje.
"Oni su u osnovi posjedovali identičan genetski materijal ali mogućnost da su samo geni uzročnici bolesti iznosi samo 46 odsto. Zato smo uvjereni da mora postojati još nešto sem gena među izazivačima oboljenja. Ali ako uspijemo da stignemo do osnovnih, bazičnih gena možemo početi da razmišljamo šta je to 'drugo' što utiče na oboljevanje", naglasio je dr Din.
Sljedeća faza istraživanja obuhvata detaljnije izučavanje proteina i genetskog materijala poznatog kao "mRNA" i tako se istraživanje maksimalno suzi na pet ili deset gena koji su nosioci šizofrenije.
"Suštinski odgovor na problem nalazi se među ovim genima", uvjeren je dr Din.
(FoNet)