Zakonom smanjuju poreski dug

  On je kazao da će zakon biti lex specialis, koji će samo tretirati oblast rješavanja pitanja poreskog duga.

„Cilj zakona je otklanjanje posljedica ogromnog poreskog duga primjenom odgovarajućih mjera koje treba da doprinesu smanjenju postojećeg duga, samim tim i povećanju budžetskih prihoda, kao i pružanje posebne mjere pomoći poreskom dužniku u pogledu neplaćenih potraživnaja. Drugi cilj je smanjenje tekućih rashoda preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveze putem ostvarivanja prava na jednokratni poreski kredit“, objasnio je Konjević.

On je kazao da će o Nacrtu biti organizovana javna rasprava, kao i da su imali neformalne konsultacije sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Privrednom komorom (PKCG), od kojih su dobili pozitivne ocjene koncepta Nacrta zakona, uz jedan dio primjedbi koji će se rješavati kroz javnu raspravu.

„Nacrt zakona o mjerama poreske podrške rezultirao je činjenicom da je Ministarstvo informisalo predstavnike Vlade o stanju poreskog duga na 20. jul u iznosu od 777 miliona eura i da je prema informaciji Poreske uprave (PU) naplativ dug od 236 miliona eura“, rekao je Konjević.

On je naveo da su se prema neurednim platišama opredijelili za mjeru reprograma duga, jer su najveći poreski dužnici preduzeća koja imaju značajan broj zaposlenih.

„Svaka druga procedura bi podrazumijevala uvođenje stečaja i gubljenje velikog broja zaposlenih. Takođe, zakonom nijesu obuhvaćene jedinice lokalne samouprave, jer je njihov dug reprogramiran u prethodnom periodu na 20 godina“, dodao je Konjević.

Predmet zakona će, kako je precizirao, biti uređivanje uslova za reprogram potraživanja koji podrazmijeva odlaganje njihovog plaćanja zaključno sa objavljivanjem javnog oglasa, koji će Ministarstvo objaviti nakon usvajanja zakona.

„Jedan od uslova je da dužnik plati jednokratno deset odsto glavnog poreskog potraživanja, u najviše od 60 jednakih mjesečnih rata, a stimulans da se učestvuje u ovom aranžmanu je da zakonom predviđamo otpis kamata i troškova postupka u vezi sa glavnim poreskim dugom“, objasnio je Konjević.

Prema njegovim riječima, u ukupnom iznosu poreskog duga oko 146 miliona EUR otpada na kamate, a država želi da stimuliše i pruži posljednju šansu da neredovni dužnici uđu u onaj segment redovnog plaćanja poreza.

„Takođe je potrebno i da tekuće obaveze redovno izmiruju, a ako sve to urade biće im otpisan iznos kamata. Ukoliko to ne ispune i kasne sa obavezama više od tri mjeseca, biće raskinut ugovor o reprogramu, vratiće im se iznos kamata i biće u obavezi da pokrenu stečajni postupak“, rekao je Konjević.

Reprogram, kako je kazao, podrazumijeva odlaganje plaćanja glavnog poreskog potraživanja u 60 mjesečnih rata, dok će minimalan iznos mjesečne rate biti definisan po ugledu na estonski model.

„Mjesečna rata kod građana koji ne obavljaju privrednu djelatnost iznosi 50 eura, kod preduzetnika koji plaćaju obaveze u paušalnom iznosu 70 eura, preduzetnici koji plaćaju obaveze prema stvarnom dohotku 100 eura, firem koje imaju do pet zaposlenih 200 eura, preduzeća sa od pet do 50 zaposlenih 500 eura, a sa preko 50 zaposlenih hiljadu eura“, precizirao je Konjević.

Zakonom, kako je dodao, na bilo koji način ne žele da zaborave one koji uredno plaćaju poreze, odnosno kompanijama na "bijeloj listi".

„Za njih smo predvidjeli pravo na poreski kredit koji podrazumijeva sličnu proceduru, može biti korišćen u periodu od pet godina od odluke kojom je odobren i jedino za izmirenje poreskih obaveza. Maksimalno može da iznosi 200 hiljada eura“, naveo je Konjević.

On je rekao da se ta vrsta stimulacije za kredit ili reprogram može dodijeliti samo jednom.

Konjević je podsjetio da je poreski dug od 2012. do ove godine povećan na vrstu poreza i doprinosa na dohodak građana oko 70 miliona eura, porez na dobit oko deset miliona, na promet nepokretnosti 16 miliona, PDV oko 65 miliona i za koncesije oko šest miliona.

„To znači da je od 2012. do ove godine poreski dug uvećan između 160 i 170 miliona eura“, dodao je Konjević.

On je podsjetio da u strukturi ukupnog duga, dug obveznika koji su u stečaju iznosi 103 miliona, što PU smatra vrlo teško ili nenaplativim, što je u nadležnosti sudova. Takođe, dug preduzeća i građana kojima je prestala registracija iznosi 95 miliona, što je tehnički više nenaplativo.

Konjević je, komentarišući izjavu potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića da će novac za socijalne naknade biti obezbijeđen preusmjeravanjem 100 miliona eura sa stavke za autoput, kazao da ne zna kako je mislio da se preusmjeravaju sredstava iz kapitalnog budžeta u socijalne fondove.

„Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti preusmjeravanje sredstava sa kapitalnog na tekući i budžet fondova nije dozvoljen. Nemam namjeru da radim stvari koje nijesu zakonom dozvoljene“, dodao je Konjević.

On je, govoreći o predlogu rebalansa, rekao da ga je podnio na bazi onog što su ga obavijestile stručne službe, kao i da je dostavljen Vladinoj nadležnoj komisiji čime se obaveza Ministarstva završila.

„Mi sa teškoćama funkcionišemo. Za sve buduće probleme u narednom periodu će biti odgovoran onaj kod koga se nalazi“, smatra Konjević.

On je podsjetio da je država u narednih pet godina za plaćanje već uzetih kredita u obavezi da se zaduži 1,9 milijardi eura, što predstavlja ozbiljne izazove pred javnim fnansijama u narednom periodu.