Otvaranje pregovora o poglavlju 12 - Bezjednost hrane, veterinarstvo i fitonsanitarni nadzor, uspjeh je za Crnu Goru, ali težak posao tek slijedi, kazao je evropski komesar za zdravlje i bezbjednost hrane, Vitenis Andriukaitis.
On je, u intervjuu agenciji Mina, kazao da je Vlada Crne Gore u septembru usvojila Strategiju za transpoziciju i implementaciju pravne tekovine Evropske unije (EU) u oblasti bezbjednosti hrane, i ocijenio da je to bio ključni korak ka zakonodavnom usklađivanju, koje bi trebalo da se završi do kraja 2018. godine.
Andriukaitis je dodao da je predviđeno da se implementacija ostvari za manje od pet godina, odnosno do kraja 2020. godine.
„Otvaranje ovog poglavlja predstavlja uspjeh, ali svrha moje posjete je i da ohrabrim Crnu Goru, jer težak posao počinje upravo sada“, poručio je Andriukaitis koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
On je kazao da je poglavlje 12 veoma zahtjevno za sve zemlje kandidate, i da su najveći izazovi u vezi sa unaprjeđenjem objekata za procesuiranje hrane životinjskog porijekla u skladu sa EU standardima, i sa uspostavljanjem kompatibilnog sistema za zvaničnu kontrolu životinja i životinjskih proizvoda.
„Ova pitanja su od izuzetnog značaja za nas, i to ću i objasniti mojim crnogorskim kolegama tokom posjete“, dodao je Andriukaitis.
On je, govoreći o kapacitetima Crne Gore da ispuni predstojeće obaveze, kazao da EU ne bi ni započela pregovore da nije smatrala da Crna Gora nije u mogućnosti da ispuni te obaveze.
„Ali ovo je svakako veliki zadatak i očekivanja EU su visoka, kao i naši standardi za bezbjednost hrane koji su vjerovatno najviši na svijetu“, poručio je Andriukaitis.
Na pitanje šta Crna Gora dobija otvaranjem pregovora u 12. poglavlju i na koji način će to najprije osjetiti njeni građani, on je objasnio da je samo otvaranje poglavlja korak ka daljoj harmonizaciji zakonodavstva zemlje kandidata sa pravilima EU u oblasti bezbjednosti hrane.
„Što se tiče crnogorskih građana, usklađivanje sa EU standardima će obezbijediti pristup tržištu EU sa preko 500 miliona građana koji su otvoreni za kvalitetne proizvode“, saopštio je Andriukaitis.
On je, objašnjavajući šta znači bezbjednost hrane iz evropske perspektive, rekao da je cilj integrisanog pristupa EU da obezbijedi visok nivo bezbjednosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja i zdravlja biljaka unutar EU.
Kako je kazao Andriukaitis, taj pristup se ostvaruje mjerama "od njive do trpeze" i adekvatnim nadzorom, istovremeno osiguravajući djelotvorno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.
On je rekao da je sistem bezbjednosti i praćenja komponenti hrane u EU konstantno napredovao u proteklih 40 godina, navodeći da su naučili iz različitih kriznih situacija (poput bolesti "lude krave" iz devedesetih godina prošlog vijeka ili krize sa ešerihijomkoli iz 2011. godine).
„I odgovaramo na rastuće brige i zahtjeve naših potrošača kada su u pitanju bezbjedni i proizvodi koji se mogu pratiti“, dodao je Andriukaitis.
On je podsjetio da EU ima jedno od najotvorenijih tržišta na svijetu.
„Naša vrata otvorena su za prehrambene proizvode iz svih djelova svijeta, ali pod uslovom da ispunjavaju naše standarde bezbjednosti“, poručio je Andriukaitis.