Tender za dodjelu koncesija za 43 vodotoka u slivu Pive, Komarnice, Lima, Morače, Ibra, Tare, Ćehotine, Zaslapnice, Zete, Gračanice i Grahovskog jezera raspisan je 19. novembra, a zainteresovani ponude mogu dostavljati do 1. februara.
U kompanijama koje kontrolišu Hamović (EFT), Brković (Vektra), Burić (Normal kompani), Radović (Zetagradnja) i Obradović (Hidroenergija Montenegro) je potvrđeno da su veoma zainteresovani za energetski biznis, navode Vijesti.
U igri su i brojni drugi investitori iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, Republike Srspke, Slovenije, Njemačke, Belgije, Danske, Austrije, Litvanije, Italije, Grčke i Engleske, od kojih se mnogi bave energetikom, dok se neki prvi put pojavljuju u ovoj oblasti i nema dostupnih informacija o njima.
Tendersku dokumentaciju otkupila je i Elektroprivreda Crne Gore.
U konkurenciji su još i podgoričke kompanije Fab lajv, Dekić, DFS inženjering, Renewable energy Montenegro, Selma grup Bar, Rasel Montenegro Budva, Temko Nikšić, Kroling Danilovgrad, Eureka Mont Kolašin, Unipred Bijelo Polje, Luč iz Berana, PJ&N iz Bijelog Polja, nikšićki Montavar Metalac u vlasništvu mariborske kompanije Montavar, Trgoprodukt Pljevlja, Slomne Podgorica, u vlasništvu Top Globala iz Podgorice i slovenačkog TZK Tažina, Bast iz Nikšića.
Tu je i poznata sarajevska kompanija Energoinvest, beogradske firme S.E.E.C i CEEC office, Elna kabel iz Zagreba, Konstruktor iz Splita, slovenački Turboinstitut, European hidro plants iz Danske, PCC SE iz Njemačke, Balkan energy sa grčkim kapitalom koji je kupio beranski Rudnik mrkog uglja, zatim Sencap the energy house i Terna energt, takođe iz Grčke, austrijske kompanije Verbund, Energie zoter, Alpine Mayreder, O HAHNL Holdong, WEB Windenergie i Kelag Kartner.
U igri su i belgijski Elektrabel, slovenačka Potezna, Ekstrem inženjering Sarajevo, UAB Litvanija, Marfin investment grupa iz Londona, zatim kompanije iz Republike Srpske Cam top i Birač energo, Vodosil iz Laškog, itaijanske firme GKD International i Caraglio.
Koncesije za male elektrane koje budu dodijeljene nakon završetka tendera važiće najviše 30 godina, nakon čega se elektrane vraćaju državi.
Otkupljivanje tenderske dokumentacije ne znači i sigurno dostavljanje ponuda, iako, kako u Vladi tvrde, postoji veliko interesovanje za ovaj biznis. Još primamljiviji biznis sigurno će biti predstojeća gradnja velikih energetskih objekata, ali je o tome još rano govoriti.
Utvrđenom metodologijom za obračun cijene iz malih elektrana, koje će se ubrzo graditi, državna Elektroprivreda obavezna je da od njih otkupljuje struju po cijeni koja će biti "definisana na godišnjem nivou i to kao prosjek uvozne i proizvodne cijene iz Termoelektrane uz dodatne troškove prenosa".
Prema aktuelnoj verziji strategije razvoja energetike do 2025. godine, predviđeno je da se iz malih hidroelektrana čiji kapacitet ne može biti veći od deset megavata, dobija 3,5 odsto godišnjih potreba za strujom.
Ponuđeni iznos koncesione naknade nosiće prilikom bodovanja najviše poena, 40, rokovi po fazama 35, ulaganja u infrastrukturu lokalne uprave 15, a kvalifikacije i iskustvo ponuđača deset.
(MONDO)