ANB mora unaprijediti nivo transparentnosti i prekinuti praksu neredovnog objavljivanja informacija, kao i uskraćivanja javnosti za podatke pod izgovorom tajnosti, ocijenio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Kako bi poboljšala postojeće stanje CDT je ANB-u dostavio, kako se navodi, predlog praktične politike sa ocjenom stanja i preporukama za unapređenje.
Predlog praktične politike upućen je i članovima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Biroa za operativnu koordinaciju obavještajnih službi, skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Savjeta za članstvo u NATO, Partnerstva za otvorenu upravu, te predsjednicima političkih partija, NVO-ima i akademskoj javnosti.
Navodi se da dio crnogorske javnosti i dalje obavještajnu službu vidi kao organizaciju koja se bavi praćenjem opozicionih političara i borbom sa „unutrašnjim neprijateljem“, i označava kao „tajna policija vladajuće partije“ ili UDBA.
"S druge strane, vođenjem politike informisanja javnost koja ne odgovara trenutku i potrebama građana, ANB dodatno doprinosi nepotrebnoj mistifikaciji rada službe i nepovjerenju u njen rad", navodi se analizi CDT-a o transparentnosti ANB-a.
Ocjenjuje se da rukovodstvo ANB mora bez odlaganja i odlučno početi sa rješavanjem problema netransparentnosti i usvojiti strategiju komuniciranja sa javnošću koja bi dovela do boljeg javnog imidža i većeg povjerenje građana.
"Strategija komunikacije je neophodna i da bi se poboljšala bezbjednosna kultura i povećalo znanje građana i drugih društvenih aktera o direktnoj ulozi ANB-a u očuvanju bezbjednosti". kažu iz CDT-a.
Analiza koju je uradio CDT pokazuje da ova institucija na sajtu objavljuje malo informacija o svom radu. "To najbolje ilustruje podatak da je na sajtu u prethodne dvije godine objavljena 61 vijest, a samo 12 se odnosi na rad i nadležnost Agencije".
"Jedine dostupne informacije o organizaciji službe su kratki istorijat ANB i kratke biografije aktuelnog i prethodnih direktora", navode iz CDT-a.
Upozorava se da organizaciona struktura ove institucije nije objavljena na sajtu već je označena kao tajna. "To je potpuno neopravdano s obzirom na to da mediji povremeno objavljuju čak imena rukovodilaca sektora".
"ANB za javnost ne priprema ni godišnje izvještaje o sprovedenim aktivnostima koji bi mogli biti javni", kaže se u analizi.
Navodi se da, u poređenju sa drugim institucijama, ANB dobija relativno mali broj zahtjeva za pristup informacijama, što može biti pokazatelj malog interesovanja građana za rad službe, ali i percepcije da se tražene informacije ne mogu dobiti.
"Iako razmatra zahtjeve i objašnjava razloge zašto dozvoljava ili ne dozvoljava pristup informacijama, Agencija nema praksu objavljivanja informacija kojima je po zahtjevu pristup odobren i time krši Zakon", ocjenjuje CDT.
Upozorava se da se, kada je u pitanju tajnost aktivnosti i podataka obavještajnih službi, ne smije se dozvoliti da pod izgovorom tajnosti ANB uskraćuje javnost za one podatke koji nijesu označeni kao tajni ili nema razloga da budu tajni.
"Tajnost aktivnosti mora imati opravdanje, ali ono mora biti uvjerljivo i dokumentovano kako bismo znali koje štetne posljedice mogu nastati zbog objavljivanja određene informacije", navode iz CDT-a.
Ističe se da rukovodstvo ANB mora početi postepeno da otkriva tajne koja to nijesu, kao i da prati međunarodne prakse obavještajnih službi demokratsku zemalja koji bi se u najkraćem sveli na redovno objavljivanja svih dokumenata na veb sajtu koja nijesu zaštićena oznakom "tajnosti".
"Ojavljivanje informacije o broju osoba nad kojima se sprovode mjere tajnog prikupljanja podataka, redovno objavljivanja informacija kojima je po zahtjevu pristup odobren, objavljivanje podataka o organizacionoj strukturi ANB-a, o nadležnostima, oblastima rada i najvažnijim aktivnostima, kao i pripremu izvještaja za javnost o radu Agencije", smatraju u CDT-u.