Problem u efikasnosti Poreske uprave, kada je u pitanju naplata duga, je to što ta institucija ne poštuje sopstvena rješenja i ne aktivira sredstva obezbijeđenja, saopštio je ministar finansija, Raško Konjević.
On je danas, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, rekao da treba raditi na unaprijeđivanju poreskog sistema.
„Rezultat tako neefikasno organizovanog poreskog sistema je poreski dug koji je, prema podacima PU, naplativ u iznosu od 230 miliona eura. Da li treba nešto mijenjati u legislativnom smislu kada je u pitanju poreska administracija da bi ona bila efikasnija, naravno da uvijek treba stvari unaprijeđivati“, kazao je Konjević.
Odbor je danas obavio kontrolno saslušanje Konjevića i direktora PU, Miomira M. Mugoše, povodom mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji uspjeha pod nazivom Efikasnost PU u sprovođenju mjera naplate poreskog duga.
Konjević je, odgovarajuući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Veljka Zarubice, naveo da je parlament u martu prošle godine usvojio čitav set novih instrumenata koji su na raspolaganju PU.
„Prema informacijama iz PU, nije baš da smo toliko bili revnosni u primjeni tih novih instrumenata. Problem u efikasnosti PU je činjenica da sama ta institucija ne poštuje svoja rješenja ili da rješenja Ministarstva finansija ne poštuju poreski obveznici“, smatra Konjević.
On je kao primjer naveo preduzeća Bjelasica Rada, u vezi kojeg je Ministarstvo finansija 2014. godine donijelo rješenje o plaćaju poreskog duga u ratama. Rješenje je podrzaumijevalo da, ukoliko ta kompanija ne plati ratu u predviđenom roku, cjelokupuni prostali iznos duga dospijeva na naplatu.
„Problem je što se to ne primjenjuje. Dešava se da poreski obveznik ne poštuje akt Ministarstva, ali je još tragičnije što ga ne poštuje PU. Mjenica je dostavljena i nije aktivirana“, kazao je Konjević.
On je rekao da je u januaru ove godine Minstarstvgo ponovo izdalo rješenje o plaćanju poreskog duga Bjelasice Rade u ratama.
„Ni to rješenje nije ispoštovano i nijesu aktivirana sredstva obezbijeđenja. Pitanje je da li ima volje da zakonske instrumenete koji nam stoje na raspolaganju koristimo na efikasnan način. Obavaze PU je da ubira porez, a ne da se bavi stavljanjem pod hipoteku nečega što ne može niko živ da naplati“, saopštio je Konjević.
On je naveo da postoji i situacija, kao na primjeru preduzeća Plataže, gdje je kao sredstvo obezbijeđenja stavljena hipoteka.
„Ako mi, kao država, donesemo rješenje, u čemu je problem da se ono ne ispunjava. Nama nijesu potrebne izmjene u legislativi, nego primjena postojeće, a ne da uzimamo mjenicu kao sredstvo obezbijeđenja i da je nikada ne naplaćujemo“, kazao je Konjević.
On je precizirao da je poreski dug Montenegro Airlinesa (MA) 31. decembra 2012. iznosio 1,6 miliona, a 31. maja ove godine 12,3 miliona.
„Ako imate sredstvo obezbijeđenja, mjenicu ili bankarsku garanciju, nema nikakvog opravdanja da to ne aktivirate. I to sam tražio od direktora PU. To ću zatražiti i prema svima nakon što danas do kraja dana dobijem informaciju o svim plaćanjima poreza na rate od 2013. do ove godine“, poručio je Konjević.
On je rekao da je formirana radna grupa koja bi trebalo da do kraja dana ili najkasnije sjutra dostavi informaciju o tome koliko je poreza na rate naplaćeno, koliko je rješenja poštovano, a koliko nije i da li su aktivirana sredstva obezbijeđenja i s kojim uspjehom.
„Bojim se da će nam podaci o aktiviranju mjenica biti loši, ali će nam time odgovornost biti veća“, smatra Konjević.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, pitao je Konjevića, da li će Ministarstvo prema televizijama Pink i Vijesti, kao i prema ostalima primijeniti sve neophodne mjere naplate.
„Svi mediji moraju da budu prvi među onima koji izmiruju obaveze državi“, saopštio je Damjanović.
Konjević je rekao da će svako imati jednak tretman, nevezano da li se radi o mediju ili nekom drugom, jer se radi o primjeni zakona.
„Imamo 61 poreskog obveznika koji je dužan preko pola miliona eura i njihov dug je oko 123 miliona eura. U strukturi duga ispod pola miliona eura je ukupno 6,59 hiljada poreskih obveznika i njima ćemo se baviti dnevno“, naveo je Konjević.
On je precizirao da Televizija Vijesti duguje 294 hiljade eura, Pink 201 hiljadu, a Atlas 792 hiljade eura, kao i da je to dug koji je nastao u posljednjih 11 mjeseci.
Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, pitao je Konjevića da li će te medijske kuće bankrotirati zbog poresog duga.Konjević je odgovorio da je taj dug nastao u posljednjih 11 mjeseci, kada je funkciju ministra finansija obavljao Radoje Žugić.
„Time ste teško optužili Žugića da je to tolerisao“, rekao je Konjević.
Jelić je na to odgovorio da je Žugić častan i pošten čovjek i da Konjević tim navodima spinuje javnost.
Mugoša, koji je na funkciju direktora PU imenovan početkom decembra, je odgovarajući na pitanje članova Odbora kazao da su sve preporuke DRI ispoštovane i da je prvog dana počeo da radi na njihovom ispunjenju.
„Zabrinut sam kada su u pitanju ljudski resursi za nastavak onoga što nas čeka. Ako vam kažem da na današnji dan imamo 56 nepopunjenih praznih mjesta u PU, da je 23 službenika pošlo u penziju pred Novu godinu, da su tri majke iskoristile pravo da pođu u penziju i da danas imam 208 zahtjeva za korišćenje godišnjih odmora koji se moraju iskoristiti do kraja mjeseca, zabrinut sam za dalji nastavak ostvarenja prihoda“, saopštio je Mugoša.
On je rekao da se za pet mjeseci ove godine bilježi bolja naplata prihoda.
Damjanović je pitao Mugošu da li smatra da treba oformiti sektor poreske policije, koji, iako je izabran direktor, još nije formiran uz obrazloženje da Zakon o poreskoj administraciji ne prepoznaje taj institut.
Mugoša je odgovorio da je poreska policija potrebna i da bi imala dosta posla.
Damjanovića je zanimalo i zašto se koriste različite cifre o visini poreskog duga.
„Poreski dug na presjek stanja 12. jun u državi iznosi 584,7 miliona eura. U informaciji koju ste dostavili ministru finansija, a on nama operišete sa realnim dugom koji je 230 miliona, a iz inovirane informaicje koju ste dali Vladi a o tome obavijestili DRI, navodi se da je iznos naplativog poreskog nivoa duga oko 162 miliona eura“, rekao je Damjanović.
Mugoša je objasnio da iznos duga od 584,7 miliona eura isključujući državne organe. Oko 193 miliona se odnosi na dug obveznika koji su u stečaju, kao i onih koji su prestali sa obavljenjem djeltnosti. Tu se radi o potraživanjima koja su nenaplativa.
„Kada to odbijemo od ukupnog poreskog duga, dolazimo do cifre od 391 milion EUR i od tog iznosa je utvrđen dio koji je naplativ u iznosu od 230 miliona“, kazao je Mugoša.
Tih 230 miliona, kako je naveo, duguju aktivni poreski obveznici.
„To nije napaltivi dug, nego potencijalno naplativi poreski dug i među njima imamo one koji su kreditno zaduženi, nelikvidni. PU međutim smatra da taj dug može biti potencijalno naplativ“, rekao je Mugoša.
Poslanik DPS-a, Rešid Adrović, smatra da bi Ministarstvo finansija trebalo da ima isti odnos kada je u pitanju naplata duga, prema privredi i lokalnim samoupravama.
On smatra da je Ministarstvo finansija svu oštrinu okrenulo prema privredi, a ne prema lokalnim samoupravama, državnoj upravi ili preduzećima.
Konjević je rekao da bi trebalo obratiti pažnju i na uredne poreske obveznike, koji izmiruju obaveze u situaciji kada postoji ogroman poreski dug.
„Država je majka onima koji ne plaćaju poreze, a maćeha onima koji plaćaju“, poručio je Konjević.
On je dodao da su najveći iznosi u strukturi duga odnose na poreze i doprinose, što će kasnije radnicima određenih preduzeća onemogućiti da odu u penziju.
Nezavisni poslanik, Miloš Konatar, pitao je Mugošu da li će imati snage da se odupre političkom pritisku kada je u pitanju naplata prihoda.
„Mene je strah, kako se izbori budu približavali, da ne bude telefonskih poziva da se ne šalju inspekcijske kontorle u pojedine firme“, rekao je Konatar.
Mugoša je saopštio da za šest mjeseci, koliko je na čelu PU, niko na njega nije vršio pritisak, i da to niko ni u narednom perodu neće moći da radi.
Nezavisni poslanik, Damir Šehović, smatra da treba dodatno sankcionisati neuplaćivanje poreza i dorinosa na zarade.
On je kazao da treba i saopštiti koji su to poreski obveznici koji su se sa državom dogovorili o odloženom plaćanju poreskog duga, a tog dogovora se ne pridržavaju.
„Oko 70 miliona eura je po tom osnovu u opticaju“, zaključio je Šehović.