Poreski dug preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori iznosi 194,8 miliona eura, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić i dodao da će Vlada nakon detaljnije analize doći do elemenata za njegovu naplatu.
Žugić je naveo da je konačno objektiviziran poreski dug i da više nema riječi o kontroverzama.
„Ovo je nivo poreskog duga koji je objektivan, ali za koji ćemo nakon detaljnije analize, gledajući po kompanijama i opštinama, doći do elemenata za njegovu naplatu“, kazao je Žugić novinarima nakon tematske sjednice Vlade u Kolašinu.
Prema njegovim riječima, ni taj dug nije u potpunosti naplativ.
„Sve ostalo što je egzistiralo kao nivo poreskog duga smjestilo se u neke druge oblike kao što su dug preduzeća u stečaju, likvidaciji, reprogram od prije deset godina, neaktivna preduzeća koja nijesu imala promjene na računima i deset i više godina“, precizirao je Žugić.
On je kazao da su članovi Vlade, na tematskoj sjednici koja je trajala dva dana, radili svako u dijelu svojih nadležnosti kako bi pronašli modele da kroz strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju dođe do osnovnih ciljeva ekonomske politike, odnosno povećanja kvaliteta života građana.
„Da bi ostvarili te ciljeve neophodno je prvo dijagnostifikovati stanja u zoni fiskalne ekonomije, ali i u zoni realne, monetarne i ekonomije eksternog sektora“, dodao je Žugić.
On je naveo da fiskalna ekonomija ima svojih ranjivosti, čijim liječenjem se mora doći do stanja njene veće održivosti, ali ne nauštrb konkurentnosti ekonomije i na teret kvaliteta života građana.
„Kada se jednom proširi poreska osnovica, onda je prostor za ubiranje javnih prihoda mnogo veći. Važni su i podsticaji koji će uspjeti da valoruzuju mnoge resurse sa kojima je Crna Gora bogata, tako da dobru fiskalnu konsolidaciju prihodne strane moramo uvesti na rashodnoj strani i trošiti ono što je objektivno moguće“, poručio je Žugić.
On je kazao da se tekuća javna potrošnja u narednoj godini mora finansirati samo iz tekućih javnih prihoda.
„Nikakva zaduženja za taj važni segment javne potrošnje ne smijemo imati i ostaje nam prostor za razvojne ili kapitalne projekte koje ćemo finansirati kroz kapitalni budžet“, dodao je Žugić.
On je rekao da je Vlada analizirala brojne stavke koje se tiču prihodne strane budžeta, kako bi se namakao veći nivo prihoda, a da se poreskim stopama ne ugrozi konkurentnost ekonomije.
„Na rashodnoj strani je svakako potrebno generisanje potrošnje, koja je u velikom obimu iskazivana u prethodnom periodu. Moramo je smanjiti do nivoa da se tekuća potrošnja finansira isključivo iz tekućih javnih prihoda“, saopštio je Žugić.
On je, govoreći o sanaciji javnog duga, kazao da su njegovi elementi poreski dug i sužavanje zone sive ekonomije, ostarivanje prihoda koji neće uticati na konkurentnost ekonomije, ali i značajno spuštanje rashodne funkcije.
„Sve su to elementi sa kojima ćemo vrlo brzo izaći pred Vladu, ali sanacija javnog duga će biti aktuelna tokom druge polovine ove godine“, najavio je Žugić.
On je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše mogući rebalans budžeta, rekao da se tu radi o donošenju u parlamentu određenih zakona bez analize fiskalnog uticaja.
„Međutim, u posljednja dva mjeseca imamo snažniji iskorak u naplati javnih prihoda. Čak su visoki procenti većeg stepena naplate, tako da ako se taj dobar trend nastavi u budućem periodu, možda i ne dođe do samog rebalansa“, rekao je Žugić.