Privredni sud uveo stečaj u 520 kompanija

  On je u intervjuu za Dnevne novine ocijenio da porast otvorenih stečajnih postupaka nije nužno odraz loše finansijske situacije u zemlji, kao i da u ovoj godini treba posebno raditi na edukaciji stečajnih upravnika.

Prema njegovim riječima, postoji blaga tendecija rasta kada je u pitanju broj stečajnih postupaka.

"Međutim, taj porast se ne mora uvijek gledati kao odraz loše finansijske situacije u zemlji, niti da stečaj predstavlja likvidaciju dužnika i njegovo gašenje. Naime, stečaj osim što ima za cilj namirenje povjerilaca, isto tako ima i mogućnost oporavka stečajnog dužnika kroz reorganizaciju, kao i kroz prodaju imovine u cilju nastavljanja obavljanja djelatnosti i uspostavljanja pređašnjeg stanja”, objasnio je Jovanić.

On je dodao da ako se uzme u obzir da se postupak reorganizacije sprovodi u nekoliko većih preduzeća, dok se u jednom broju društava proizvodnja nastavila sa novim vlasnikom koji je kupio imovinu stečajnog dužnika, onda se, kako smatra, ne može govoriti o negativnoj konotaciji stečaja.

On je podsjetio da je u Jadranskom brodogradilištu Bijela otvoren stečajni postupak 30. juna. Kako nije bilo izjave o namjeri za reorganizaciju, u stečajnom dužniku je proglašeno bankrostvo.

"U dužniku je sada i do daljnjeg, u toku proizvodni proces po odobrenju suda, svi radnici stečajnog dužnika su angažovani na određeno vrijeme, jer je neophodno završiti remonte na objektima koji su bili u radu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Sam stečajni postupak izuzetno je kompleksan i složen. Ipak, i pored toga smatram da se postupak sprovodi na veoma kvalitetan i efikasan način i za očekivati je da u najskorijem periodu stečajna uprava počne sa unovčenjem stečajne mase i postupkom namirenja povjerilaca", dodao je Jovanić.

On je, govoreći o stečajnom postupku u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), rekao da je on jedan od najsloženijih koji se sada vodi u tom sudu.

"Novi vlasnik je isplatom kupoprodajne cijene stekao pravo svojine na kupljenu imovinu. Međutim, jedan dio imovine mu nije mogao biti predat u svojinu, a radilo se o urbanističkoj parceli na kojoj je već ranije izgrađena stambena zgrada. Stoga je novi vlasnik pokrenuo parnični postupak u kom su parnične stranke zaključile sudsko poravnanje za jedan dio tužbenog zahtjeva”, naveo je Jovanić.

On je rekao da, imajući u vidu suštinu i karakter sudskog poravnanja kao pravnog i procesnog instituta, javnosti je nužno skrenuti pažnju da se ono ne može zaključiti ako se radi o pravima kojima stranke ne mogu raspolagati.

"U konkretnom slučaju, kao sudija koji postupa u tom parničnom predmetu, našao sam da su stranke slobodno raspolagale svojim zahtjevima zbog čega nije bilo smetnji da se takvo poravnanje zaključi. Pravna posljedica koja je nastupila nakon zaključenja ovog sudskog poravnanja jeste da je predmetna imovina, i to bez tereta, vraćena u svojinu stečajnog dužnika", precizirao je Jovanić.

Zbog toga, kako je naveo, ne može biti ni govora o tome da je stečajna masa umanjena, jer sada tom imovinom raspolaže stečajni upravnik koji će u zakonskoj proceduri i u odnosu su na one pravne subjekte na kojima za to leži odgovornost, nastupati sa namjerom unovčenja tog dijela stečajne mase.

On je rekao da su informacije da ima zainteresovanih investitora za kupovinu Jadranskog brodogradilišta Bijela iz neprovjerenh izvora.

"Sada je u toku oglas za prodaju imovine, koji se zatvara 8. februara, kada će se znati konkretna interesovanja investitora. Istovremeno, sa postupkom prodaje imovine ovog stečajnog dužnika, resorno ministarstvo sprovodi postupak pripreme koncesionog akta nakon čega treba da uslijedi i javni oglas za izdavanje koncesije, gdje opet očekujem da se neko od zainteresovanih investitora javi”, zaključio je Jovanić.