Od početka ove godine 758 osoba je tražilo azil u Crnoj Gori, od čega je njih troje dobilo status izbjeglice a, kako su kazali iz MUP-a, razlog malog broja odobrenih zaštita je to što je CG najčešće tranzitna država za tražioce azila.
Kako je saopšteno agenciji MINA iz MUP-a, dodatne zaštite se dodjeljuju u situacijama kada u državama porijekla rat nije formalno na snazi, poput Nigerije, ali se procijeni da bi povratkom u matičnu državu tražiocima azila, bilo ugroženo neko od osnovnih ljudskih prava.
„Razlika između statusa izbjeglice i dodatne zaštite je u tome što se u prvom slučaju status trajno dodjeljuje, dok se u drugom zaštita određuje na period od godinu, nakon čega se procjenjuje stanje u državi porijekla i zavisno od okolnosti, dodatna zaštita se ukida ili u kontinuitetu produžava za period od šest mjeseci“, objasnili su iz MUP-a.
Podnosioci zahtjeva za dobijanje azila u Crnoj Gori, kako su kazali, mahom dolaze iz ratom obuhvaćenih područja Sirije, Somalije, Eritreje, Konga, Gambije, a bilo je i pojedinačnih slučajeva tražilaca azila iz Avganistana, Iraka, Kameruna, Liberije i Jemena.
Pored bijega od rata, najčešći razlozi za traženje azila su strah od progona zbog rasne, vjerske, političke ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi, loše ekonomsko stanje, kao i želje za boljim uslovima života.
Na pitanje zašto je mali broj osoba koje dobiju azil, iz MUP-a su objasnili da razlog leži u činjenici da tražioci azila Crnu Goru ne doživljavaju kao krajnju destinaciju, već kao tranzitno područje.
„Kako do vremena kada bi po proceduri trebalo da se odazovu pozivu za davanje izjave o okolnostima napuštanja države porijekla tražioci azila najčešće napuštaju teritoriju Crne Gore, to se ne može govoriti o formalnoj odluci o odbijanju ili uskraćivanu azila nekom tražiocu, već o obustavljanju postupka za dobijanje azila jer tražilac više nije na teritoriji naše zemlje“, navodi se u odgovoru MUP-a.
Davanje izjave, kako su naveli, predstavlja jednu od složenijih radnji u postupku po zahtjevu za dobijanje azila u kojem je voditelj postupka dužan utvrditi i ispitati sve relevantne činjenice i okolnosti, posebno informaciju o državi porijekla, ocijeniti opšti kredibilitet tražioca azil, ali i, uz procjenu valjanosti dokaza, pripremiti pravilnu i zakonitu odluku u pogledu utvrđivanja izbjegličkog statusa ili drugog oblika zaštite.
„Voditelj postupka je dužan voditi računa o kulturološkom porijeklu tražioca azila, te posebnu pažnju obratiti na određene uslove u kojima se nalaze tražioci azila, naročito osobe koje su preživjele nasilje, mučenje ili traumu“, navodi se u odgovru MUP-a.
Posebna je dužnost, kako su objasnili, i upozoriti tražioca azila na njegovu obavezu iznošenja svih okolnosti i činjenica vezanih za njegovo traženje azila u Crnoj Gori, pri čemu se tražiocu azila mora omogućiti da iscrpno predstavi, pojasni i potkrijepi, svim raspoloživim dokazima, sve činjenice i okolnosti relevantne za donošenje odluke po zahtjevu za azil.
Intervju se, kako su kazali iz MUP-a, vodi u uslovima koji osiguravaju tajnost postupka uz poštovanje principa „isključenje javnosti“ i povjerljivosti i zaštite podataka.
Iz MUP-a su objasnili da se odluka o zahtjevu za dobijanje azila donosi najkasnije 90 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ukoliko se radi o očigledno neosnovanom zahtjevu, kada je rok za donošenje odluke skraćen na 15 dana.
Zahtjevi maloljetnih lica i lica sa posebnim potrebama imaju prioritet u rješavanju, pa se, kako su rekli, odluka donosi u roku od 30 dana.
Iz MUP-a su podsjetili da je u toku izrada novog Zakona o azilu, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a kojim će biti implementiran novi Jedinstveni evropski sistem azila, koji je na nivou Evropske unije (EU) unaprijeđen 2013. godine.
Novim Zakonom o azilu će se, kako su kazali, na kvalitetniji i efikasniji način urediti načela, uslovi i postupci za odobravanje azila.
„Na taj način u crnogorski sistem uvešće se obavezna sudska zaštita i besplatna pravna pomoć pri sastavljanju tužbe sudu i zastupanja pred sudskim organima, omogućiće se pravo na zdravstvenu zaštitu na način na koji ga ostvaruju i crnogorski državljani, pravo na obrazovanje, pristup tržištu rada, te pravo na socijalnu zaštitu“, kazali su iz MUP-a.
Novi Zakon će, kako su naveli, bliže definisati institute evropskog zakonodavstva koji se tiču politike azila u dijelu progona i vršitelja progona, razloga za isključenje, sigurne države porijekla, prve države azila, sigurne treće države, neprihvatjivih zahtjeva, postupaka na granici i sudske zaštite.