Zaposleni u crnogorskim medijima najviše se susreću sa problemima nepoštovanja Zakona o radu i osnovnih prava iz radnih odnosa, kao i uplatom minimalca i radom na crno, pokazalo je istraživanje pod nazivom Radni uslovi novinara u CG.
"Osim što se ne poštuju osnovne odredbe Zakona o radu kao što je radno vrijeme, pravo na godišnji odmor, redovnu zaradu, izmirivanje bruto i neto zarade, poreza i doprinosa, istaknuto je da poslodavci ne gledaju blagonaklono na sindikalno udruživanje zaposlenih, i da često ima opstrukcija", kazala je Camović.
Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva kulture, postoji 700 štampanih medija, a da je 50 štampanih medija aktivno, od čega se četiri dnevne novine u potpunosti proizvode u Crnoj Gori.
"Prema podacima Agencije za eletronske medije, postoje 32 radijska i 22 televizijska emitera, od čega su pet sa nacionalnom pokrivenošću. Postoji jedan nedeljnik i stručno, naučno i zabavni časopisi", rekla je Camović.
Prema nezvaničnim podacima, kako je dodala, postoji jedna novinska agencija - Mina, a najpopularniji portali su Vijesti, CDM, Analitika i RTCG.
Camović je navela da je istraživanje pokazalo da je Agencija za zaštitu konkurencije 2012. godine utvrdila kartalno udruživanje Vijesti i Dana.
"Protiv njih su pokrenuti postupci i utvrđeno je postojanje dogovora između konkurenata na tržištu, praćeno razmjenom povjerljivih poslovnih informacija, sa ciljem zajedničkog usaglašavanja cijene dnevnih novina", objasnila je ona.
Kako je precizirala, u pitanju je 1. maj 2012. godine, kad su Vijesti i Dan istog dana, shodno prethodnom dogovoru, koji je po Zakonu nedozvoljen, povećale cijenu novina sa 50 na 70 centi.
Camović je kazala da nisu mogli da dođu do zvaničnih podataka kada su u pitanju tiraži dnevnih novina.
"Nezvanično, Pobjeda dnevno proda manje od četiri hiljade primjeraka, Dnevne novine i Vijesti između pet i šest hiljada i Dan proda oko dvije hiljade primjeraka više", navela je ona.
Camović je rekla da od 175.156 zaposlenih u Crnoj Gori, u medijima radi 1.972 ljudi, pojašnjavajući da je to podatak za 2013.godinu i da je taj broj sada za nekoliko stotina manji.
"Od 1.972 ljudi, 720 radi u Javnom servisu, prema podacima iz te medijske kuće", dodala je ona.
Camović je podsjetila da je OEBS utvrdio, na osnovu podataka koji su im dostavili mediji, da u Crnoj Gori radi 809 novinara.
Ona je navela da je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, 112 ljudi na njihovoj evidenciji koji su završili novinarstvo.
"Nema zvaničnih podataka o prosječnim zaradama zaposlenih u medijima. Istraživanje OEBS-a pokazalo je da je prosječna zarada crnogorskog novinara 470 EUR. To je za desetak eura manje od državnog prosjeka", rekla je Camović.
Predstavnica Centra za nezavisno novinarstvo iz Rumunije, Ioana Avadani, kazala je da je istraživanje rađeno u okviru projekta Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope, čiji je cilj, kako je objasnila, da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti medija.
Ona je kazala da se projekat realizuje od decembra 2013. do decembra 2017.godine, i da obuhvata pet država-Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju.
Avadani je objasnila da su tri stuba projekta-uslovi za rad novinara, edukacija medija i sloboda izražavanja.
Ona je rekla da se mogu navesti tri zaključka na osnovu izvještaja država obuhvaćenim projektom-da su novinari manje plaćeni i da im je zarada ispod prosjeka u cijelom regionu, da su poslovi u državnim medijima bolji nego u privatnim.
"Treći zaključak je najozbiljniji-da novinari ne doživljavaju uticaj Evropske unije kao nešto što mijenja njihov postojeći položaj", navela je Avadani.
Predstavnik Uprave za inspekcijske poslove, Zoran Ratković, ocijenio je da novinarima fali hrabrosti da prijave probleme sa kojima se susreću tom organu.
"Ipak, profesija treba da pokaže šta je to novinar i da šira društvena zajednica zna koja je uloga novinara", kazao je on.