Ruski mediji su najavili mnogobrojne manifestacije u kojima će učestvovati predsatvnici 12 zemalja.
Praznik slovenskih svetitelja Ćirila i Metodija danas obilježavaju sve slovenske zemlje kao praznik sveslovenskog prosvetiteljstva i sjećanje na misionarstvo i vizionarstvo svete braće iz Soluna iz vremena jedinstvene hrišćanske crkve.
Saopštenje o svečanosti, u okviru koje je predviđeno i zajedničko bogosluženje predstavnika Bugarske, Ruske i Srpske pravoslavne crkve, objavila je ambasada Rusije jer se u toj zemlju svake godine Dan slovenske pismenosti obillježava kao veliki praznik.
Ruski mediji su najavili mnogobrojne manifestacije u kojima će učestvovati predsatvnici 12 zemalja jer je glavni zadatak praznika konsolidacija napora u očuvanju kulturnog nasleđa i kulturnog identiteta u periodu globalizacije.
Najavljen je i međunarodni simpozijum kao i uručenje nagrade Kirila i Metodija za obrazovno i umjetničko stvaralaštvo.
Sinodalno Odeljenje za saradnju crkve i društva Moskovske patrijaršije najavilo je otvaranje 13. svetskog ruskog narodnog sabora u Hramu Hrista Spasitelja uz učešće ruskog patrijarha Kirila, a kulminacija će biti svečanosti u centru moskve kod crkve Vasilija Blaženog, gdje će se obratiti ruski patrijarh.
Zajednički praznik Svetog Kirila i Metodija ustanovljen je najpre u Rusiji 1863. godine, kada je slavljena hiljadugodišnjica moravske misije svetitelja i kada je praznik proglašen za Dan slovenske pismenosti prihvaćen i kod drugih slovenskih naroda.
Praznik se proslavlja uvijek 24. maja (11. maja po starom kalendaru) kao sjećanje na taj dan 863. godine kada su svetitelji Kirilo i Metodije, poslije svečanosti u čast obnove Carigrada krenuli na misionarski put u Moravsku.
Za solunskom braćom ostao je neizbrisiv trag od velikog značaja za sve slovenske narode a to su slovenska liturgija i tradicija pojanja slavljenja Boga na sopstvenom jeziku, a njihove reforme označile su i početak slovenske religiozne kulture.
Dan slovenske pismenosti je prilika za podsećanje na zasluge svete braće koji prevodili bogoslužbene knjige i apologetskih djela na jezike Slovena.
U 9. vijeku, kada su Ćirilo i Metodije uspjeli da uvjere crkvenu javnost da hebrejski, latinski i grčki nisu jedini bogoslužbeni jezici i da slovenske jezike uvedu u pravoslavnu liturgiju, podjela crkve je već bila gotovo svršen čin.
Ćirila i Metodija je u Centralnu Evropu kao misionare poslao imperator Konstantinopolja a u Rimu im je, uprkos primedbama koje su stizale sa svih strana, papa povjerio zadatak da osnuju "Crkvu centra".
Ova zamisao crkve koja ne bi bila ni zapadna ni istočna sa sopštvenim liturgijskim jezikom, koja nije zaživjela, spriječila bi, kako danas vjeruju neki teolozi, milenijumsku protivrečnost i podjelu na - latinsku crkvu i ostatak svijeta.
Uprkos svesrdnoj podršci moravskog kneza Rastislava, nailazili su na mnoge prepreke i posebno otpor zapadno-germanskog svještenstva, koje se protivilo upotrebi slovenskog narodnog jezika u crkvenoj službi.
Poslije Kirilove smrti, u Rimu 869. godine, Metodije je sam nastavio borbu za slovensko bogosluženje. Pred kraj života je u Moravskoj na slovenski jezik preveo Bibliju i jedan grčki nomokanon što je takođe bio jedan od razloga velikog protivljenja zapadnog svještenstva na čiji je zahtev Metodije osuđen na tamnicu.
Metodije je umro u Velegradu 885. godine. Misiju Kirila i Metodija nastavili su njihovi učenici koji su takođe proganjani i osuđivani kao sledbenici ogorčene borbe za narodni jezik.
(Tanjug)