Kreditne kartice u potpunosti su istisnute čekove kao način plaćanja u našoj državi zbog čega ih već godinama i nema u Crnoj Gori, pišu Dnevne novine.
U Crnoj Gori banke ne izdaju čekove, ali neke od njih primaju i unovčavaju inostrane. Dnevnim novinama potvrđeno je iz Centralne banke da se čekovi već godinama u Crnoj Gori ne koriste.
Iz CBCG-a podgoričkom listu saopšteno je da u Crnoj Gori ima ukupno izdatih 37.393 platnih kartica, od čega se na fizička lica odnosi 33.912, dok je broj kartica izdat pravnim licima 3.481.
Kartice su građanima, pored ostalo i mogućnost odloženog plaćanja na mnogo duži period nego što je to bio slučaj sa čekovima. Ipak, plaćanje čekovima je dosta jeftinije od kreditne kartice, jer čekovi podrazumijevaju odloženo plaćanje bez kamate, koja se obračunava kada su u pitanju kreditne kartice.
"Za sada platne kartice su dominantan način plaćanja kada govorimo o instrumentima plaćanja u Crnoj Gori. Klijenti posredstvom platne kartice danas imaju mogućnosti da podižu gotovinu, plaćaju na POS trgovačkim mjestima, kao i da ostvare plaćanja na internetu", kazali su Dnevnim novinama iz Hypo Alpe Adria banke.
Iz Prve banke su objasnili da oni već godinama ne izdaju čekove kao sredstvo plaćanja.
"Prva banka ne izdaje čekovi i čekovi kao sredstvo plaćanja u Crnoj Gori maltene ne postoji", rečeno je podgoričkom listu iz ove banke.
U Erste banke su obi kažu da oni ne izdaju čekove, ali su istakli da se kod njih mogu unovčiti inostrani čekovi.
"Čekovi u smislu plaćanja na rate, kako je bilo devedesetrih godina se ne izdaju u Crnoj Gori već dugi niz godina. U Crnoj Gori se samo primaju i unovčavaju inostrani čekovi, a to radi i Erste Banka“, objasnili su Dnevnim novinama iz ove banke.
Za rzaliku od Crne Gore u Srbiji su čekovi i dalje omiljeno sredstvo plaćanja iako sve banke nude kreditne kartice, čak i one kojima se plaća na odloženo bez kamate i do godinu dana. Glavni razlog za primat čekova u odnosu na kreditne kartice su niske plate s jedne strane, a s druge, visoke kamate na platne kartice, koje se kreću od 23 do 33 odsto godišnje i najviše su u Evropi, a najčešće su 2,5 odsto mjesečno.
Prema podacima Udruženja banaka Srbije, prošle godine je u opticaju bilo više od devet miliona čekova. I strane banke su shvatile da će privući klijente ako u svoju ponudu uvrste i čekove, te tako intenzivno uvode i ovu uslugu.
Neke banke su u Srbiji, da bi prodale što više kartica, vrlo rigorozne kod odobravanja čekova. Naime, strogo se pridržavaju pravila da za svaki izdati ček građanin mora da ima pokriće od 5.000 dinara na tekućem računu. To znači da neko ukoliko želi da uzme pet čekova mora da ima 25.000 dinara na svom računu i sve realizovane čekove iz prethodnog perioda. Mnogima je teško to da ostvare, jer uglavnom i koriste čekove da bi odloženo i do sedam mjeseci kupovali prije svega hranu, odjeću i obuću, navodipodgorički list.
U Hrvatskoj prioritet u odnosu na čekove imaju platne kartice. Hrvatske banke još uvijek izdaju čekove, ali u daleko manjoj mjeri nego prije. Trend smanjivanja potražnje za čekovima traje već godinama, a sada su i mjesta na kojima se mogu koristiti svedena na minimum. Građani u Hrvatskoj su ih najviše koristili za plaćanje registracije vozila, prodavnicama namještaja i bijele tehnike.